ZAGREB, Nakon dugog toplog ljeta tokom kojeg je pažnju javnosti Agrokor privukao samo kod objave prodaje jahte i vile u Medveji, što su tričarije u odnosu na novac o kojem se u Agrokoru radi, stiže nam vruća i užurbana jesen.
Jezgra reaktora se malo ohladila i ne prijeti trenutno da će eksplodirati, da iskoristimo metaforu koju je predstavljajući se javnosti izgovorio povjerenik Vlade Hrvatske Ante Ramljak, ali priča o Agrokoru daleko je čak i od vrhunca zapleta. Da nakon nakon dugog toplog ljeta i što se Agrokora tiče prilično mirnog ljeta možemo očekivati vruću i užurbanu jesen potvrdio je novinarima pri nedavnom susretu i Ramljak, najavivši češća druženja sa novinarima. Za početak, u ponedjeljak ističe i posljednji rok za predaju tražbina prema zadnjim Agrokorovim kompanijama koje su odlukom suda stavljene pod vanrednu upravu Lex Agrokora. Sortiranje hiljade pošiljki sa skoro 13 000 potraživanja na dva miliona stranica sigurno nije bio lak posao, ali sitan je prema onome koji predstoji – udovoljiti im.
Iz koncerna obećavaju da će potpuni popis potraživanja predati sudu već u narednim danima, nakon čega će ga sud objaviti, a u danima koji slijede očekuje se i objava finansijskih izvještaja koncerna i povezanih kompanija za 2016. godinu, kao i za prvu polovinu ove, što je već više puta odgađano. U septembru će se svakako formirati stalno vjerovničko vijeće bez kojega nema razgovora i dogovora o nagodbi i kakvog-takvog, ako ikakvog, spasa za koncern i njegove kompanije.
Novinarka Jutarnjeg lista Gordana Grgas kaže da je o dugovima Agrokora nemoguće išta reći dok se ne završi revizija poslovanja Agrokora. Podsjeća da su se ljetos pojavile nepotvrđene informacije da bi gubitak Agrokora u 2016. godini mogao iznositi od 12 do 15 milijardi kuna, dok su raniji, sporni izvještaji Agrokorovih revizora za prvih devet mjeseci te godine govorili o dobiti. Sam je Ramljak na početku mandata izbacio cifru od 40,4 milijardi kuna obaveza.
I bivši glavni urednik časopisa Banka, ekonomski analitičar Željko Ivanković kaže da treba pričekati jer se ne može pogađati, ali za Deutsche Welle otkriva da po njegovim saznanjima bankari ne očekuju velika iznenađenja, jer kažu da u svemu što je do sada objavljeno nisu čuli puno toga novog.
Ivanković ističe da ipak postoje do sada nepoznati dugovi poput onog za koncesiju za otok Smokvicu.
“I Konzum i Agrokor su poslovali sa svim razinama vlasti i pitanje je koliko još postoji takvih dugova koje lokalni dužnosnici do sada nisu objavljivali, a vidjet će se hoće li i sada, jer je to njihova greška što su o tim dugovima šutjeli”, kaže Ivanković. Osim toga, upozorava i da je Konzum ugovarao plaćanja i za 270 dana, pa ta odgođena dugovanja nije ni iskazivao dok nisu dospjela, dok će sada sve biti iskazano kao dospjelo potraživanje.
“Vjerovnici nisu pritiskali Todorića, ali sada će tražiti svoj novac. Sada će situacija biti vjerodostojnija, ali teža”, kaže Ivanković.
Nakon objave finansijskih podataka i formiranja stalnog Vjerovničkog vijeća, krenuće se u pregovore o nagodbi koja neće biti laka, jer je u igri velik novac i mnogi će morati pristati na to da ga izgube. A možda i ne pristanu pa onda slijede tužbe.Nekoliko je mogućih scenarija – jedan je da vjerovnici zaključe da je bolje da se koncern održi kao cjelina, barem još neko vrijeme, mada su obveze tolike da ih Agrokor iz sadašnje zarade neće moći servisirati, ali bi se, što nije baš vjerojatno, možda mogao naći i kupac za cijeli koncern.
Druga je opcija da se krene u prodaju, kompaniju po kompaniju, kako bi se isplatio prvo roll up kredit, a zatim uz značajne otpise i ostali vjerovnici. Treća mogućnost je da se vjerovnici posvađaju i cijeli sistem ode u stečaj. U tom slučaju će vjerovnici morati dugo čekati na svoj novac kojeg neće puno ostati za podjelu.
Prema podacima koji se mogu čuti iz koncerna, proizvodne kompanije, kao i poljoprivredne, posluju bolje nego ikad. Jedini je problem Konzum koji treba restrukturisati, ali to je teško kada se ne zna hoće li to biti samostalna kompanija ili u sklopu koncerna.
“Ako moraš prodavati, moraš, ali onda se ništa ne može prodati po pravoj cijeni”, kaže Ivanković.
I dok je jedan od suosnivača američkog fonda Knighthead Capital Managementa Thomas Wagner u intervjuu Večernjem listu ljetos kazao da bi Agrokor najviše vrijednosti zadržao ako bi ostao cjelina, razbijanje kompanije je iskazana namjera Vlade i njezina povjerenika Ramljaka od samog početka.
Šuška se da dobavljači sanjaju o preuzimanju Konzuma, jer su životno zainteresovani da održe taj trgovački lanac i svoj položaj u njemu, a za Ledo i Jamnicu, proizvodne perjanice koncerna, navodno je zainteresiran Emil Tedeschi i njegova Atlantic grupa, kaže Gordana Grgas, uz ograđivanje da je to sve u sferi nagađanja. Dodaje da se za PIK Vrbovec, Belje i Vupik zbog količine zemlje koju imaju i poljoprivredne proizvodnje očito priželjkuje domaći vlasnik.
Zbog povezanosti sa ostatkom privrede, svaki od tih scenarija uzrokovaće određene potrese u hrvatskoj ekonomiji, ali ona zasad nije usporila rast. Više je puta to ponovio poznati ekonomista Velimir Šonje, koji za Deutsche Welle kaže da će u slučaju uspješne nagodbe preduzeća doći u ruke onih koji znaju što s njima činiti pa nekog značajno negativnog učinka neće biti. Kratkoročni negativni efekt, ali ne značajan, može uzrokovati restrukturisanje Konzuma, “treba gledati da će to dugoročno donijeti samo koristi“, kaže Šonje.
“U slučaju neuspjeha nagodbe i stečaja, negativni će efekti biti nešto izraženiji, no koliko, to nitko ne može procijeniti, jer sve zavisi o tome koliko će proces trajati i koliko će u tome biti pravnih zavrzlama. Efekti kaotičnog odumiranja Agrokora kroz stečaj, što bi se reflektiralo i na poslovanje zdravijih dijelova, makar i samo kroz odugovlačenje rješenja, mogli bi biti osjetni u makroekonomskom smislu, no za sada nema naznaka da se stvari razvijaju u pravcu takvog ishoda”, zaključuje Šonje.
A takav bi scenarij bio poguban i po Vladu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koja je svoju političku sudbinu čvrsto vezala uz sudbinu Agrokora, komentariše ekonomska novinarka i glavna urednica portala NovacZaSve.com Edita Vlahović Žuvela koja podsjeća da je ministarka privrede Hrvatske Martina Dalić čak svojevremeno izjavila da je restrukturisanje Agrokora jedan od najvažnijih reformskih poteza Vlade. Time je sama Vladu istakla kao glavnu političku metu u slučaju da ono ne završi uspješno, a u tu uspješnost će se morati ubrojiti i posljedice najavljenih tužbi vjerovnika koje će ići na teret poreskih obveznika.
“Također, ne smije se zaboraviti da je slučaj Agrokor otvorio i pitanje veza i utjecaja Ivice Todorića u Vladi i u ostalim institucijama. Koliko će se duboko i široko ići u raspetljavanju tih odnosa, ovisi i o ekonomskim ishodima restrukturiranja Agrokora. Lako bi se moglo dogoditi da ti odnosi i utjecaji, koji se, čini se, protežu kroz mandate više vlada, budu ti koji će politički presuditi aktualnoj Vladi, a ne ekonomsko-financijski ishodi spašavanja koncerna”, zaključuje Edita Vlahović Žuvela. DW