BEOGRAD, Zasada ne vidimo prostor u budžetu za dopunsko povećanje zarada, iako se može pojaviti ograničen i privremen prostor ukoliko javni prihodi značajno premaše planirani nivo. Dogovorili smo se sa Vladom o uslovima koji se moraju ispuniti da bi se takve isplate sprovele. Konkretno, te isplate moraju biti ograničene, ciljane i jednokratne. Ali, moramo da sačekamo barem nekoliko mjeseci kako bismo se uvjerili da će javni prihodi zaista biti veći od planiranih što bi omogućilo takve isplate -ovako Albert Jeger, šef misije MMF za Srbiju, objašnjava za ”Novosti” stav ove misije u vezi sa intenzivnim zahtjevima sindikata za većim platama.
* U razgovoru sa sindikatima pomenuli ste da je u Srbiji od početka krize bez posla ostalo oko 400.000 ljudi. Da li ta brojka uključuje i one koji su radili u sivoj ekonomiji?
– To su javno dostupni podaci iz ankete o radnoj snazi i odnose se i na formalnu i na neformalnu zaposlenost. Ti podaci ne bi trebalo da budu posebno iznenađujući s obzirom na to da su ekonomski analitičari u Srbiji već pominjali tu sumu ranije. Teško je suditi o preciznosti ovih podataka, jer to zavisi od tačnosti odgovora na postavljena pitanja u anketi. Ipak, anketa o radnoj snazi je najbolji raspoloživ izvor informacija o tržištu rada u Srbiji i usklađena je sa međunarodnim i metodologijom EU.
* Da li ste uopšte zadovoljni načinom na koji se Srbija bori sa nezaposlenošću?
– Što se tiče ocjene da li se Srbija na odgovarajući način suočava sa problemom nezaposlenosti, mora da se uzme u obzir nekoliko stvari. Prvo, gubitak radnih mjesta u velikoj mjeri odslikava neuspjeh srpskog modela privrednog razvoja orijentisanog ka potrošnji koji je bio aktuelan u godinama prije tekuće krize. Konkretnije, mnoga od izgubljenih radnih mjesta, naročito onih u neformalnoj ekonomiji, bila su nekvalitetna i nisko plaćena. Drugo, iako je gubitak radnih mjesta zaista bio bolan za srpsko društvo, došlo je i do nekog pomjeranja ka efikasnijem modelu privrednog razvoja orijentisanom ka izvozu. Treće, vjerujemo da je moguć brži napredak u odnosu na ostvareni u oblasti strukturnih reformi. Mislimo na one reforme koje bi pospješivale investicije formalnog sektora ekonomije, unaprijedile poslovno okruženje i pomagale da se tokom krize ublaže i skrate bolovi takve tranzicije.
* Inflacija je ovdje veliki problem. Da li ste u razgovoru sa srpskim kolegama stekli utisak da su postavljeni pravi mehanizmi kojima bi se minimizirao uticaj međunarodnih trendova?
– Reakcija NBS na inflatorni šok bila je primjereno odlučna. Nedavno jačanje dinara bi trebalo da pomogne da se uspori rast cijena u toku narednih mjeseci, pod uslovom da se nastavi sa uzdržanošću u pogledu plata u javnom sektoru. Izvjesne strukturne reforme, na primjer one koje bi omogućile više konkurencije i liberalizaciju trgovine, mogle su da doprinesu suzbijanju inflatornog šoka.
* Cijena električne energije biće povećana za oko 13,5 procenata od 1. aprila. Da li će to ugroziti projektovane stope inflacije?
– Ako se to poskupljenje odobri, može doći do toga da inflacija za april bude neznatno iznad trenutno očekivanog nivoa za taj mjesec, ali efekat će biti privremen i relativno mali.
* Vlada Srbije najavljuje da je spremna da uđe u novi aranžman iz predostrožnosti sa MMF. Da li vjerujete da bi ovo bila odgovarajuća odluka?
– Kako smo mi razumjeli, moguće je da je Vlada naklonjena takvoj poziciji, ali to još nije njena konačna odluka. U slučaju da Vlada zatraži aranžman iz predostrožnosti, mi bismo bili spremni da ponudimo više opcija za pregovore. Ali, čak i tada, odgovarajući program bi zavisio od specifičnih uslova i reformi o kojima bi se pregovaralo i koje bi bile dogovorene, kao i od njihove implementacije.
Formula za plate do 2015.
Tokom pregovora sa sindikatima pomenuli ste da bi moglo da se razgovara o alternativnoj formuli za indeksaciju plata poslije 2015. godine. Zašto baš tada?
– Ovim pitanjem se nismo bavili detaljnije u skorije vrijeme. Izmjene zakona o budžetskom sistemu predviđaju mogućnost da plate u javnom sektoru budu indeksirane na drugačiji način kada se nivo troškova za zarade u javnom sektoru smanji na oko osam odsto BDP, kad god da se to dogodi. To ne mora nužno da bude 2015. godine.
Recept za izbjegavanje bankrota
Dogovoreni su koraci koji bi trebalo da dovedu do smanjenja uzajamnih dugovanja između države i firmi. Šta oni podrazumjevaju?
– Bio bi to novi zakon koji bi pomogao preduzećima koja su sposobna da prežive i imaju dobar menadžment, a previše su zadužena i zato imaju probleme da zadrže aktivu i prežive bez prolaska kroz dug i skup proces bankrota. Povjerioci bi imali mogućnost da, upotrebom drugih mehanizama, ostave nešto prostora takvim preduzećima i omoguće im normalniji rad. Novosti