BEOGRAD, U ovoj godini jeftiniji krediti u dinarima, ali ne i zajmovi koji su vezani za strane valute, a takvih je najviše.
Ako u ovoj godini namjeravate da se zadužite, dobro procjuenite da li ćete imati platu koja može da pokrije troškove otplate rata, savjetuju bankari. Jasno je da će u 2010. kredite uzimati samo oni koji ni na jedan drugi način ne mogu da ispune želje i riješe finansijske probleme.
“Građani pokušavaju da se što više razduže”, kaže Radovan Jelašić, guverner NBS.
Guverner Jelašić kaže da je optimista da će banke sniziti kamate na dinarske kredite, jer na njih, u prvom redu, utiče referentna kamata, koja je 9,5 odsto.
“Što se tiče deviznih kredita, ako i dođe do smanjenja bankarskih marži, postoji velika opasnost da će povećanje tromesečnog i šestomesečnog euribora biti mnogo veće nego što bi bilo smanjenje marži. Kada se spoje te dve cifre, mala je šansa da će doći do smanjenja cena kredita u devizama”, kaže Jelašić i savjetuje da se, ko mora, zadužuje u domaćoj valuti, jer nema deviznog rizika.
Koliko promjena kursa evra prema dinaru utiče na otplatu kredita najbolje se vidjelo krajem prošle i početkom ove godine. Pad vrijednosti dinara za oko 25 odsto uticao je gotovo u istoj mjeri i na povećanje mjesečnih rata u dinarima.
Najveći problem koji imaju korisnici kredita indeksiranih u evrima je neusklađenost promjene mjesečnih primanja sa promjenom visine rate za otplatu kredita. Zbog toga se dešavalo da se građani koji su izdvajali 30 odsto svoje zarade za otplatu rate nađu u situaciji da im mjesečni anuitet zbog promena kursa poraste na gotovo 40 odsto plate.
Ovakva iznenađenja najviše su uticala na povećanje neurednosti u otplati.
“Kamata na dinarske kredite, u čijoj osnovi se nalazi referentna kamatna stopa, snižavaće se, ali, od ukupno odobrenih zajmova, u domaćoj valuti je samo 22 odsto”, kaže Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Pozajmice koje su vezane za evro ili švajcarski franak sigurno neće biti jeftinije, jer slijedi povećanje kamata u evrozoni, zbog nadolazeće inflacije. Stoga jeftinijih kredita neće biti i treba da ih uzima samo onaj ko mora. Primjetno je da stanovništvo sve više koristi čekove kao sredstvo za odloženo plaćanje, što govori o standardu i primanjima.
Najviše stambenih i kredita za refinansiranje
Prema podacima Kreditnog biroa, građani su do sada najviše uzimali stambene i kredite za refinansiranje starih obaveza bankama. Prvi zajmovi su traženi jer su jedini način da građani dođu do krova nad glavom.
Kao podstanari, oni ionako moraju svakog mjeseca da plaćaju gazdi kiriju, pa je bolje da isti iznos daju banci, ali za svoj stan. Kredite za refinansiranje građani uzimaju da bi smanjili mjesečne obaveze bankama, ali kroz novi zajam i uz duži rok otplate. B92
