BANJALUKA, Finansijski stručnjaci i većina regulatornih institucija finansijskog sektora RS pozdržali su inicijativu Igora Radojičića, predsjednika Narodne skupštine RS, za uspostavljanje jedinstvene entitetske supervizije finansijskog sektora.
Radojičić se na zasjedanju republičkog parlamenta, u ime SNSD-a, založio za usvajanje zaključka kojima bi Vlada RS bila zadužena da razmotri i predloži objedinjavanje Agencije za bankarstvo, Agencije za osiguranje i Komisije za hartije od vrijednosti RS.
Prema tom prijedlogu, jedinstven supervizor bi sprovodio kompletnu kontrolu finansijskih subjekata s nadležnošću da nadzire banke, osiguravajuće kuće, investicione fondove i brokerska društva, po modelu koji primjenjuje nekoliko zemalja EU.
Radojičić je istakao da bi jedinstvena kontrola osiguranja, bankarstva i drugih finansijskih poslova spriječila situacije prebacivanja odgovornosti jednih regulatora na druge.
“Jedinstveni supervizor mogao bi biti glavni i odgovoran za kompletan proces finansijske supervizije, a bilo bi važno da javnost ima povjerenje u njega“, naglasio je Radojičić, napominjući da bi time istovremeno bili smanjeni troškovi postojeće tri institucije.
Finansijski stručnjaci smatraju da bi time bio obezbijeđen kvalitetniji i konsolidovan nadzor učesnika na finansijskom tržištu i racionalizovana organizacija. Ističu da bi efikasniji nadzor, prije svega, bio nad organizacijama koje nude više različitih finansijskih usluga, poput banaka, koje, pored kredita i štednje, nude usluge osiguranja kredita i trgovanja na berzi. Jedinstvena supervizija bi, ocjenjuju, bila korisna i za nadzirane organizacije koje sada posjećuju po dva, a nekad i sva tri regulatora.
Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS, kaže da se u principu slaže s uspostavljanjem jedinstvenog regulatora finansijskog sistema RS, ali smatra da je prije toga neophodno uraditi analizu.
“To mi se čini dobra inicijativa zbog ušteda i efikasnije kontrole, ali je potrebno sve staviti na papir u vidu analize i prijedloga rješenja kako bi se mogli konkretnije o tome izjasniti”, napomenula je ona.
Predrag Gajić, član Komisije za hartije od vrijednosti RS, kaže da bi se objedinjavanjem regulatora mogao dobiti pozitivan sinergijski efekat u nadzoru finansijskih organizacija.
“Primjera radi, pojedine banke imaju brokerska odjeljenja pa je Komisija nadležna za tu organizacionu jedinicu banke, dok Agencija za bankarstvo nadzire banku u cjelini. Znalo se desiti da mi obavimo kontrolu iz svoje nadležnosti do određene tačke, da bismo onda morali tražiti podatke od Agencije za bankarstvo, zbog čega se gubio kontinuitet u postupku. Stoga bi bilo efikasnije da se supervizija obavlja s jednog mjesta”, naglašava Gajić.
Supervizija finansijskih sistema evropskih država vrlo je različita. Model koji se inicira u RS primjenjuje se u Mađarskoj, Poljskoj, Danskoj, Švedskoj, Estoniji, Letoniji i Malti. (Nezavisne)
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Zar je moguće da Injac traži analizu na papiru?
Ovo je jedan od najboljih prijedloga, koji sam primjetio u zadnjih par godina. Čime se praktično počinje roformisati čitav državni aparat, od agencija, komisija, odbora,skupština, nadzornih,upravnih odbora, svih koje kakvih bespotrebnih i nestručnih tijela, samo da jedu državu. Država je sigurno pred kolapsom i mora se nešto preduzeti, od nečega se mora poći. gospođa Injac, neka analizira kući, a ovo ostavi drugome, jer se dosad nije ”mješala u svoj posao”, što se očigledno vidi kroz slučajeve žiranat i mnogo drugoga. A, najžalosnije u čitavoj ovoj priči, da pored svije tijela, Agencija, obdusmana imaju samo nadležnost da daju preporuke u nekim slučajevima npr. kredita kod banaka i MKO, zato nam i jeste ovakva situacioja kakva je. Podstijajni krediti kod MKO koliki su, da li iko znaaaaaaaa……..nikoga nije briga…u praksi se oni i ne daju za to, već szloupotrebe prvo od MKO, onda od građana itako redom, na kraju plati jadni sudužnik.
Mozda bi formulaciju “jedinstven supervizor bi sprovodio kompletnu kontrolu finansijskih subjekata s nadležnošću da nadzire banke, osiguravajuće kuće, investicione fondove i brokerska društva” trebalo zamijeniti sa “centralizovana stranacka kontrola svega sto ima veze sa finansijskim uslugama i posredovanjem ” .
ma nas može kontrolisati samo neko s vana…šta vam je, ljudi…
Po ko zna koji put bacanje prašine u oči i skretanje teme sa pravo problema!
NIje problem našeg finansijskog stanja organizacija institucija koje kontrolišu finansijsko tržište, već KADROVSKA RJEŠENJA KOJA RADE U TIM INSTITUCIJAMA.
RASTJERAJTE TU BAGRU NAPOLJE I DOVEDITE PRAVE STRUČNJAKE!!