“Pored tropskog voća, uvozom dominiraju jabuke, paradajz, paprike, kruške i krompir. Najviše uvozimo iz zemalja regije te iz Italije, Turske i Holandije”, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Prema njihovim podacima, iz godine u godinu bilježi se kontinuirani rast uvoza voća i povrća.
Tako je 227 miliona KM uvezeno 2012. godine, a dvije godine kasnije 267 miliona KM, da bi 2016. porastao čak na 312 miliona KM.
Govoreći o strukturi uvoza, dominira voće sa čak 53 odsto, zatim povrće (24 odsto), dok na preradu voća otpada 23 odsto.
Prema podacima, najviše se uvoze banane, zatim citrusi, te jabuke i kruške.
Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, kaže da nemaju dovoljno adekvatnih smještajnih kapaciteta da bi uskladištili proizvode i kasnije ih mogli prodavati.
“U sezoni imamo previše voća i onda ga prerađujemo, da bismo kasnije imali potrebu za svježim pa moramo uvoziti. Koliko sam upućen, uvozimo jabuku iz Italije, Poljske pa čak i Makedonije”, navodi Marjanović, dodajući da iako se mnogo govori o brendiranju domaćih proizvoda, malo se radi.
Kaže da nerijetko kupujemo jabuke i kruške iz Čilea i Belgije, a grožđe iz Italije, iako te proizvode uzgajaju domaći voćari.
Najavljuje, stoga, da će u narednom periodu ovo udruženje raditi na obilježavanju domaćih proizvoda u marketima.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže da “naopakoj” logici doprinosi novi zakon, prema kojem trgovci više neće morati da imaju minimalno 50 odsto izloženih domaćih proizvoda.
Murisa Marić iz Udruženja građana “Don” Prijedor, pojašnjava da naši građani proizvode od “komšija” ne doživljavaju kao strane, dok ovdašnji proizvodi koji su se izborili za mjesto na polici po velikim trgovačkim centrima, nisu deklarisani kao domaći, pa građani i ne znaju šta kupuju.
Iz Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic navode da je zapravo problem u samoj državi zbog neregulisanja prekomjernog uvoza.
“Građani ne gledaju da li je proizvod naš ili strani, uzimaju ono što je jeftinije, a to su upravo uvozna kruška, jabuka i ostalo voće. Činjenica jeste da nema dovoljno naših proizvoda na tržištu, ali bi se taj problem mogao riješiti na neki drugi način”, navode iz Saveza.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, navodi da domaći proizvodi u sezoni pune rafe, ali se u vansezonskom periodu poveća uvoz.
“Otuda i krompir iz Egipta i drugih afričkih zemalja, kupus iz Makedonije, Grčke i Turske. Bijeli luk uvozimo iz Kine, jer je tamo najjeftiniji, a na našim prostorima slabo ko ga proizvodi jer nije rentabilan, jednostavno se ne isplati”, priča Mastalo.
Da bh. potrebe za povrćem domaći proizvodi zadovoljavaju samo 30 odsto, navodi Mićo Živić, direktor Poljoprivredne zadruge “Povrtarstvo” iz Donjeg Crnjelova, kod Bijeljine. Kaže da zbog strukture zemljišta, klimatskih uslova, ali i nedostatka savremene mehanizacije uvozimo mnoge povrtne kulture poput mrkve i graha.
“Zadovoljavamo samo 10 odsto potreba tržišta što se tiče graha, pa ga uvozimo čak iz Argentine, Egipta i Kanade”, ističe Živić. Nezavisne novine