NJUJORK, Pad cijena akcija na svetskim berzama naveo je investitore da potraže bezbjednije utočište za svoj kapital, što je podiglo vrijednost japanskog jena i švajcarskog franka.
U takvoj situaciji, američki dolar je oslabio 2,5 odsto prema japanskoj valuti, na 117,30 jena, najniži nivo u skoro pet mjeseci.
I evro je ojačao u odnosu na dolar, 0,6 odsto, na 1,0925 dolara.
Loš početak godine na Wall Street-u i drugim najvećim svjetskim berzama posljedica je previranja na kineskim tržištima, nakon niza podataka koji ukazuju na daljnje usporavanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije.
Ulagače je uznemirila kineska centralna banka koja je dozvolila pad kursa juana prema dolaru na najniže nivoe od 2011. godine, što je izazvalo strahovanja da je situacija u kineskoj privredi lošija nego što se mislilo, i da bi taj potez mogao izazvati novi talas devalvacija valuta ostalih zemalja u regiji.
„Sve trenutno ovisi o zbivanjima u Kini. U petak su se tržišta ponešto smirila, ali prilično sam siguran da bi naredne sedmice moglo biti još nekoliko dana sličnih onima na samom početku godine“, kaže Derek Halpenny, direktor u Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ.
Glavna tema na tržištu ostaje ona o tempu slabljenja juana. Reuters piše kako je kineska centralna banka pod povećanim pritiskom političkih savjetnika da dozvoli brži i oštriji pad kursa juana, možda između 10 i 15 odsto.
„Istovremeno održavanje stabilnog kursa juana prema dolaru, autonomije monetarne politike i otvoren kapitalni račun bit će izuzetno teško postići, osim ako je Kina spremna nastaviti s trošenjem valutnih rezervi“, pišu stratezi Barclaysa u zabilješci klijentima.
Kineske monetarne vlasti u petak su zaustavile pad juana intervencijama preko banaka u državnom vlasništvu, ali i zabranom kineskim bankama da prodaju dolare.
Međutim, „već postoje nagovještaji da otpor Kine deprecijaciji juana slabi“, pišu analitičari Barclaysa.
S druge strane, dolar se našao pd pritiskom nakon izvještaja o zapošljavanju u SAD-u. Iako je u decembru otvoreno više nego što se očekivalo novih radnih mjesta, koja ukazuju da se stabilan rast američke privrede nastavlja, problem je što istovremeno nisu porasle i plate, što znači, kažu analitičari, da inflacija neće tako skoro porasti na 2 odsto, koliko cilja američka centralna banka. To je podstaknulo spekulacije da će Fed usporiti tempo planiranog povećanja kamata u ovoj godini.
„Podaci navode na zaključak da će inflacija u 2016. biti slaba. Federalnim rezervama će zato biti teško da u četiri navrata ove godine povećaju kamate“, kaže Charles St-Arnaud, strateg u „Nomura Securities“.
Uz to, postoji i mogućnost, kažu analitičari, da zbog previranja na tržištima Fed prolongira povećanje kamata, kao što je to učinio u septembru prošle godine, takođe zbog nesigurne situacije u svjetskoj privredi. Seebiz
