SARAJEVO, Izvoz voća i povrća više je nego udvostručen u posljednjih pet godina i u 2017. je dostigao 214 miliona KM. Analiza Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuje da je izvoz u ovim sektorima 2013. godine vrijedio 101 milion KM.
Uvoz je u istom periodu rastao sporijim tempom i prošle godine dostigao 314 miliona KM. Zahvaljujući tim trendovima pokrivenost uvoza izvozom je rasla iz godine u godinu i sa 41 odsto iz 2013. dostigla 62 odsto u prošloj godini.
Pet vodećih izvoznih vrsta voća i povrća su maline, jabuke, kruške, šljive i kornišoni koji čine oko 64 odsto vrijednosti ukupnog izvoza i od čije prodaje u inostranstvu je inkasirano 136 miliona KM. Maline su u tom kontingentu učestvovale sa 71 milion maraka, iako im je pala cijena.
Kada je riječ o zaleđenoj malini na jednu marku uvoza izvezemo 45,85 KM. Najviše ih izvozimo u Srbiju, Njemačku, Švedsku, Tursku, Austriju, Sloveniju, Poljsku, Švajcarsku i Italiju. Najveće količine svježih jabuka i krušaka završavaju u Rusiji.
Ruske vlasti su nedavno suspendovale uvoz jabuke zbog sumnji da je BiH kao domaće izvozila jabuke uvezene iz Poljske. U Spoljnotrgovinskoj komori su istakli da se radi na rješavanju ovog problema.
– Postavljana su pitanja da li možemo proizvesti te količine jabuka i analizama i inspekcijama je utvrđeno da možemo – kažu u Spoljnotrgovinskoj komori.
Izvoz šljive je bio izuzetno visok 2013. i potom doživio drastičan pad, da bi se stanje popravilo prošle godine kada ih je u inostranstvo plasirano za 12 miliona KM.
Najveće tržište za domaće šljive je Njemačka, a slijede Slovenija, Austrija, Rusija, Hrvatska, Švajcarska, Italija i Belgija.
Uzgoj kornišona je postao izuzetno popularan, a najveći izvoz u posljednjih pet godina ostvaren je 2016. i vrijedio je 13 miliona KM. Najveće količine završavaju u Njemačkoj, zemljama regiona i Francuskoj.
Glavno tržište za voćare i povrtare je Rusija u koju je izvoz porastao sa 1,2 miliona u 2013. na prošlogodišnjih 47,4 miliona KM.
U uvozu dominiraju banane, a u Spoljnotrgovinskoj komori ističu da BiH i dalje uvozi i ono što njeni poljoprivrednici proizvode.
– I pored velike količine domaćih jabuka svaki stanovnik BiH godišnje pojede deset kilograma uvezenih. Uvozimo i kruške, pasulj, crni luk, paradajz, paprike, krompir i mrkvu. Prošle godine je uvezeno 296 šlepera sa po 20 tona krompira. Uvozimo velike količine voća i povrća po niskim cijenama, što dovodi u pitanje kvalitet tih proizvoda. Potrebno je usvojiti pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće na koji se čeka nekoliko godina, a on bi zaštitio domaće potrošače i proizvođače – kazala je sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju u Sektoru privrede Spoljnotrgovinske komore BiH Tijana Muhamedagić.
Zemlje u koje najviše izvozimo (učešće u ukupnom izvozu)
22% – Rusija
18% – Srbija
17% – Njemačka
9% – Hrvatska
5% – Švedska
Vrijednost izvoza top pet proizvoda (miliona KM)
71 – smrznute maline
24 – svježe kruške
20 – svježe jabuke
12 – svježe šljive
9 – kornišoni
Glas Srpske
