SARAJEVO – Poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH, uprkos negativnom uticaju pandemije virusa korona, u protekloj godini zabilježio je rast izvoza od sedam odsto, dok je zabilježen pad uvoza od pet odsto.
“To je prvenstveno rezultat predanog i marljivog rada poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH), uprkos tome što su bili suočeni sa ogromnim poteškoćama, otežanim transportom robe, kao i poremećajima na tržištu u vidu pada potražnje i prodaje roba”, rekao je ministar spoljne trgovin i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac u osvrtu na Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period od 2017. do 2020. godine.
Košarac je pozdravio napore entitetskih vlada u kreiranju politika pomoći, sufinansiranja i podsticajnih mjera za poljoprivredni sektor, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu minsitara.
“Smatram da sve institucije, u skladu sa ustavnim nadležnostima, treba da pruže aktivan doprinos razvoju i nastavku poslovanja domaćih proizvođača i prerađivača. Zbog toga sam u potpunosti posvećen politici otvaranja novih tržišta, cijeneći da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje”, naglasio je Košarac.
Prema njegovim riječima, otvaranje tržišta EU, Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije značajna je prilika i dodatni podsticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda.
“Posebno nam je važno da našim poljoprivrednicima otvorimo evropsko tržište sa 500 miliona potencijalnih potrošača. Cijeneći kapacitet tog tržišta, nastaviću da u pregovorima sa Evropskom komisijom insistiram na mogućnosti izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja, u nadi da će EU pokazati razumijevanje i uvažiti naše zahtjeve, u korist domaćeg poljoprivrednog sektora”, rekao je Košarac.
On je upozorio da Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period od 2017. do 2020. godine pokazuje da je trgovinski deficit i dalje znatno visok, iako je u 2020. godini zabilježen njegov pad od osam odsto.
“Na domaće tržište najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55 odsto. Statistika nam potvrđuje da bilježimo ogroman procenat uvoza iz EU, zbog čega smatram da je neophodno da zaštitimo domaću primarnu proizvodnju. To je ujedno i primarni motiv da se zalažem za uvođenje zaštitnih mjera, odnosno carina i prelevmana na uvoz svježeg i rashlađenog mesa iz EU“, zaključio je Košarac. Srna