BANJALUKA – Republika Srpska povećala je za prvih šest mjeseci ove godine izvoz hrane, pića i duvana za 12 odsto, dok sa druge strane nije previše osjetila negativne efekte adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP), a s kojim je došlo i do liberalizacije tržišta.
Pokazuje to analiza Privredne komore RS, prema kojoj u spoljnotrgovinskoj razmjeni s EU nije došlo do bitnijih promjena koje bi mogle da na to ukažu.
Podaci pokazuju kako su se najviše izvozili voće, konditorski proizvodi i brašno, dok sa druge stane u uvozu najviše učestvuju žitarice, meso i mesne prerađevine te čokolada.
Procentualno gledano, najbolji posao ostvaren je sa brašnom, čiji je izvoz povećan za 327 odsto.
Najviše ga je izvezeno u Tursku s kojom je izvoz sa 18 narastao na 33 miliona maraka, zahvaljujući upravo ovom proizvodu.
U tome, kako smo saznali, najveće učešće je imalo bijeljinsko preduzeće “Žitopromet”, koje je izvezlo većinu.
Dobri rezultati ostvareni su i po pitanju izvoza mlijeka, koji je sa šest skočio na deset miliona maraka, dok je sa druge strane njegov uvoz smanjen za 1,6 miliona maraka.
Ovi rezultati se pripisuju mljekarama “Pađeni” iz Bileće i “Mlijekoproduktu” iz Kozarske Dubice, koji su mlijeka najviše izvezli u Crnu Goru.
Gledajući u novcu, najveći rezultati su ostvareni u izvozu voća, gdje je sa 19,4 miliona, koliko je izvezeno u prvom polugodištu, ta brojka narasla na 32,5 miliona KM.
Kada je riječ o uvozu, za gotovo 70 miliona maraka je uvezeno žitarica, a 53 miliona maraka mesa, dok su na trećem mjestu čokolade kojih je uvezeno u vrijednosti nešto većoj od 50 miliona maraka.
Srbija, Holandija i Brazil su zemlje iz kojih se najviše uvozilo, dok su Turska, Rusija i Srbija bile najčešća destinacija kada je izvoz hrane u pitanju.
Iako brojke pokazuju kako su nastavljeni višegodišnji pozitivni pokazatelji u pogledu bilansa i pokrivenosti uvoza izvozom, u Komori strahuju kako problemi tek dolaze.
Naime, oni za ovo polugodište, kao i prvo polugodište naredne godine, očekuju pad izvoza i povećanje uvoza, kako zbog suše, tako i zbog SSP-a. Slavko Stevanović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju Privredne komore RS, kaže kako štetnih efekata do sada nije bilo jer odobrene kvote za bescarinski izvoz koje su dobile zemlje EU nije lako realizovati na tržištu.
“Imamo primjer naših kvota za ribu u EU. Potrebno je da prođu procedure kako bi neka država nakon što joj se odobri kvota krenula sa bescarinskim izvozom. To je pogotovo teško za zemlje koje nisu bile prisutne ovdje. Zemlje koje su tu duže vrijeme će nastojati povećati izvoz, ali i za to treba vrijeme”, kaže on.
Smatra kako će suša negativne efekte na spoljnotrgovinsku razmjenu pokazati najviše u prvom polugodištu naredne godine.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da je izvoz voća u prvom polugodištu ove godine bio povećan jer su se izvozile zalihe starog voća, te da se u ostatku godine, usljed suša koje su zahvatile region, očekuje pad izvoza.
“U cijeloj Evropskoj uniji će biti problem za voće jer su suše nanijele štetu na plodovima, tako da proizvodnja svakako neće moći da zadovolji ni potrebe našeg tržišta, a kamoli da se razmišlja o izvozu”, kazao je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, kruške i jabuke skoro i da nema, tako da će izvezene biti vrlo male količine koje su već ugovorene.
Dodao je da bi mogao biti povećan samo izvoz industrijskog voća i to u slučaju da ne bude veće potražnje na domaćem tržištu, što je, kako kaže, malo vjerovatno. Nezavisne novine