-
-
-
Izvoz BiH zavisi od svega nekoliko grupa proizvoda
-
Agro i prehrambeni sektor BiH ima potencijal za veći izvoz
-
Trivić: Izgubili smo na konkurentnosti
-
-
BANJALUKA – U robnoj razmjeni sa Evropskom unijom, najznačajnijim spoljnotrgovinskim partnerom Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci ove godine primjetni su negativni trendovi za domaću privredu. Izvoz je pao čak 465 miliona KM, dok je uvoz povećan za 566 miliona KM.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH je u prvoj polovini 2024. godine sa Evropskom unijom ostvarila ukupan obim razmjene od 15,8 milijardi KM.
Obim je veći u odnosu na isti period prethodne godine uslijed povećanja uvoza.
Iz EU je u BiH uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 9,8 milijardi KM, što je više za 566,1 milion KM ili šest odsto. Istovremeno, izvoz je smanjen za 465,1 milion KM ili sedam odsto, pa je ukupno izvezena vrijednost prema EU 6,1 milijardu KM.
Ovakve promjene u robnoj razmjeni su rezultirale pokrivenosti uvoza izvozom od 62 odsto i deficitom u robnoj razmjeni od 3,7 milijardi KM.
„Izvoz BiH prema EU ima skoro isti trend kao i zemlje regije, što je očekivano. Pad izvoza je najuočljiviji u sektoru energetike, zbog pada izvoza električne energije, zatim zbog pada izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda i pada izvoza u TOKO (tekstil, odjeća, koža i obuća) industriji, što je rezultat smanjenja potrošnje i smanjenja narudžbi iz inostranstva“, istakli su u Spoljnotrgovinskoj komori.
Smanjen je i izvoz namještaja koji učestvuje u suficitu u drvnom sektoru, kao posljedica smanjenja potražnje, što je opet, dodaju, refleksija najviše njemačke ekonomije.
S druge strane, u oporavku uvoza značajno učestvuje agro i prehrambeni sektor, automobilska i elektro industrija.
„Podaci nam ponovo potvrđuju zavisnost o tržištu EU, jer je oporavkom te ekonomije, vidljiva refleksija na industrije u BiH, posebno automobilsku i elektroindustriju“, kažu u STK i dodaju da BiH na tržište EU izvozi preko 70 odsto svojih proizvoda.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da su ovi rezultati loši iz najmanje tri razloga. Prvi je, kaže, taj što se nastavlja potpuna zavisnost o tržištu EU koje dominira i izvozom i uvozom i svaki poremećaj po BiH ima negativne efekte.
„Da pojačamo saradnju s drugim tržištima onda bi se puno lakše podnijeli slučajevi kao trenutno da pada tražnja za našim izvoznim proizvodima u EU. Drugi razlog je unutrašnji, jer je došlo do velikog pada proizvodnje električne energije, prije svega zbog nesposobnosti Elektroprivrede BiH da efikasno upravlja rudnicima u okviru koncerna, i takođe pada proizvodnje čelika“, ističe Gavran.
Treći razlog je, dodaje, to što je struktura izvoza BiH jako limitirana i praktično zavisi od svega nekoliko grupa proizvoda i svaki poremećaj u njihovom izvozu dramatično smanjuje ukupne vrijednosti i količine.
„S druge strane, struktura uvoza je opet tragična u drugom smislu, a to je da uvozimo praktično sve uključujući i ogroman broj proizvoda koje sami ili proizvodimo ili možemo proizvesti. Ako razmišljamo o budućim trendovima nažalost ne možemo biti optimisti jer ne vidimo ni strateške ni pojedinačne mjere koje bi nagovijestile poboljšanja“, naglasio je Gavran.
Vlasnik „Krajina klasa“ i izvoznik Saša Trivić kaže da BiH, odnosno RS ima pad izvoza, dok Srbija nema, i da ne stoji priča da je to isključivo vezano za prilike EU.
„Južna Amerika i Afrika imaju povećan izvoz u Evropu, što znači da smo dobili konkurenciju na evropskom tržištu, a naše plate su porasle i izgubili smo na konkurentnosti“, kaže Trivić.
Gdje su potencijali BiH?
U spoljnotrgovinskoj komori za CAPITAL kažu da posmatrajući sektorsku robnu razmjenu, BiH ima vrijednosno velike količine uvoza u agro i prehrambenom sektoru, a da bi istovremeno bilo prilike za izvoz proizvoda agro i prehrambenog sektora kod proizvoda kojih BiH posjeduje, a koje imaju nisku pokrivenost uvoza izvozom.
„Voda kao prirodni resurs je potencijal za izvoz, a ujedno bi oporavio i robnu razmjenu BiH u kojoj bilježimo veliki deficit izazvan uvozom strane vode“, kažu u STK.
Dodaju i da je mliječni sektor sa svojom prerađivačkom industrijom takođe potencijal.
„Izvoz prema EU već postoji, ali bi se mogao unaprijediti. Trenutno najviše izvozimo u Hrvatsku, a postoji prostor i za ostale članice EU“, ističu u STK.
Pivo, kao proizvod sa niskom pokrivenosti uvoza izvozom, može biti izvozni proizvod prema EU, s obzirom na to da je domaća potrošnja u BiH na udaru uvoznog piva, pa samim tim ostaju rezerve i za izvoz.
Takođe, mesna industrija ima priliku za stvaranje izvoza, kao dogovorenih poslova izvoz radi uvoza (uvozimo sirovinu za preradu), tako da prerađivačka industrija mesa ima potencijal za poboljšanje izvoza.
„BiH ima dozvolu za izvoz pilećeg mesa u EU, a imamo i potencijal za izvoz, tako da je ova industrijska grana prilika našim izvoznicima“, kažu u STK i ističu da i industrija namještaja ima kapacitet za izvoz.
„Iako je vidno zastupljen izvoz gotovog namještaja u EU, BiH ima priliku za dodatne vrijednosti izvoza“, dodaju.
Metalska i namjenska industrija je svakako na tržištu EU, ali ima potencijal za dodatni izvoz, kao i industrija tekstila, odjeće, kože i obuće.
Zastoji na GP i ograničen boravak vozača u EU ključni problemi
Kada su u pitanju problemi prilikom izvoza u EU, u STK ističu da su dva ključna problema koja bi mogla značajno destabilizirati izvozne aktivnosti BiH zastoji na graničnim prelazima, čiji status je nužno redefinirati sa Hrvatskom, kao i ograničenje boravka profesionalnih vozača na teritoriji EU.
„Jasno je da se BiH zbog svog geografskog položaja mora osloniti na kopneni transport, gdje je najveće učešće drumskog saobraćaja, a ukoliko postoje otvorena pitanja poput navedenih, izvoz BiH može doživjeti velike turbulencije. Ovdje se postavlja pitanje zašto proizvodimo ako nismo u mogućnosti transportovati robu?“, kazali su.
Aktuelan izazov za kompanije iz BiH je svakako poštivanje ESG standarda čije je sprovođenje nužno od strane EU kompanija, kao naših kupaca. Ovo je jedan od zahtjeva našim firmama koji je neminovan, s obzirom na to da više 70 odsto godišnjeg izvoza upravo čini izvoz u EU.
„Prema našim saznanjima, od kompanija koje već koriste ESG princip, pokazalo se da usvajanjem standarda se povećava reputacija, pokreću se novi procesi i proizvodi. Izvoznici koji ne budu poslovali po ESG principu, odnosno ne budu ispunjavali zahtjeve, vjerovatno će se naći u problemu jer neće moći izvoziti“, naglasili su u STK.
Kažu i da podaci govore da nekih proizvoda prodamo više u Hrvatskoj nego u BiH, što govori da naši proizvođači trebaju težiti ka otvaranju predstavništva ili firmi u EU kako bi lično radili na prodaji i minimizirali prodaju preko distributera.
CAPITAL: Marina Ljubojević