SARAJEVO, Autohtoni proizvodi u Bosni i Hercegovini na putu su da budu zaštićeni, ali riječ je o dugom procesu koji će trajati godinama.
Agencija za sigurnost hrane BiH donijela je nedavno Pravilnik o oznakama originalnosti i geografskog porijekla hrane i Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda hrane, čime su prvi put stvorene pravne pretpostavke za zaštitu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa posebnim svojstvima.
“Domaći proizvođači nakon zaštite poljoprivredno-prehrambenih proizvoda oznakom originalnosti, oznakom geografskog porijekla hrane ili oznakom tradicionalnog ugleda hrane imaju veliku mogućnost za plasman svojih proizvoda na domaćem i tržištu EU, što će doprinijeti povećanju izvoza i podizanju konkurentnosti domaće proizvodnje”, kažu u Agenciji.
Ukazuju da BiH na ovaj način ispunjava i obaveza koje je preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
U Udruzi proizvođača autohtonog livanjskog sira “Cincar” kažu kako usvajanje ovih pravilnika znači mnogo za proizvođače ovog proizvoda.
“Ovo je dobar početak, daje optimizam da ćemo nastaviti raditi na zaštiti proizvoda. Sada je najvažnije da sprovedemo sve procedure zaštite sira, sačinimo analize i stavimo sir pod zaštitu Agencije za sigurnost hrane”, kaže Jozo Baković, predsjednik Udruge.
Podsjeća da proizvođači iz livanjskog kraja tri godine rade na stvaranju preduslova za zaštitu livanjskog sira, ali ističe da će biti potrebno i usvajanje zakona o zaštiti sira kao autohtonog proizvoda u FBiH.
“Možemo raditi analize, ali sve će pasti u vodu bez zakona. Stoga će naša udruga tražiti od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH da takav zakon bude usvojen”, najavljuje Baković i napominje da nije potrebno “izmišljati toplu vodu” nego preuzeti propise od drugih, a “Italijani su to vrlo jednostavno regulisali”.
Nepostojanje zakona, upozorava, onemogućava proizvođače, osim onih koji imaju registrovane mljekare, da prodaju svoje autohtone proizvode zbog čega su prisiljeni da rade na crno.
Usvajanje pravilnika smatra korakom naprijed i Zlatan Sarić, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu.
“Agencija za sigurnost hrane BiH učinila je mnogo, sada je potreban rad na terenu. Treba poboljšati organizaciju unutar Udruženja kako bi bio uspostavljen red i napravljeni tehnički koraci da proizvode zaštitimo”, kaže Sarić i dodaje da je nužna i veća podrška različitih nivoa vlasti farmerima.
Da bi jedan proizvod bio zaštićen i nosio oznaku geografskog porijekla moraće zadovoljavati više kriterija. Između ostalog, treba da ima kontinuitet proizvodnje na određenom području po određenoj recepturi, treba da se proizvodi po ustaljenim pravilima kojih se svi moraju pridržavati, mora da budu poštovani svi utvrđeni koraci u proizvodnji.
“Zaštita geografskog porijekla ne daje samo prednosti, nego i velike obaveze. Biće uspostavljeno tijelo koje će kontrolisati da li proizvod po svojim specifikacijama ima vezu s područjem na kojem se proizvodi”, naglašava Sarić.
Konstatuje da je zaštita proizvoda u drugim državama trajala godinama, pa i decenijama, i da će to sasvim sigurno i kod nas biti dugotrajan proces.
Oznaka podiže cijenu
Prehrambeni proizvodi koji nose jednu od registrovanih oznaka na tržištu spadaju u proizvode više cjenovne kategorije. To, dodaju u Agenciji za sigurnost hrane BiH, doprinosi stvaranju identiteta i prepoznatljivosti takvog prehrambenog proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu, utiče na postizanje stalnog kvaliteta prehrambenih proizvoda, a direktna veza proizvoda s određenim geografskim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom području, te doprinosi ruralnom razvoju posebno onih udaljenijih i dislociranih područja. Nezavisne novine