JAJCE, Gradnja mini-hidrocentrale na potoku Šedinac u mjesnoj zajednici Bravnice, u opštini Jajce, neće biti obustavljena, iako Vlada Srednjobosanskog kantona, kada je davala dozvolu za građenje, nije znala da vodu sa potoka koriste stanovnici ovog naselja, uglavnom srpski povratnici.
Rekao je ovo “Glasu Srpske” potpredsjednik MZ Bravnice Nedeljko Nišić poslije jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima kantonalne vlade, opštine Jajce, MZ Bravnice i investitora Nike Bojanića.
– Predstavnici resornog ministarstva su rekli da uopšte nisu znali da postoje problemi i nesuglasice između stanovnika i investitora oko gradnje hidrocentrale. Nisu znali ni da je to pitka voda koju koriste stanovnici, te da će to ugroziti cijeli vodozahvat i rezervoare pitke vode centralnog dijela Bravnica – naglasio je Nišić.
Dodao je da su u ministarstvu rekli da investitor Niko Bojanić ima kompletnu dokumentaciju i da neće biti obustavljanja gradnje hidroelektrane.
– Kažu da ga pustimo da gradi, a ako izvori presuše, on će ograničiti protok, što apsolutno nema smisla – istakao je Nišić.
Dodao je da mještani smatraju da se na taj način ugrožava opstanak Srba na tom području jer im se onemogućava da imaju pitku vodu. Nišić kaže da mještani neće dozvoliti da im se oduzme “izvor života” i da su spremni da svojim tijelima zaustave izgradnju.
– U opštini Jajce kažu da nisu nadležni jer je sve išlo preko ministarstva Srednjobosanskog kantona. Bojanić je šest dana prije donošenja novog zakona, prema kojem opština daje saglasnost za izgradnju mini-hidroelektrane, uspio da prebaci koncesiju sa privatnog preduzeća “Bojanić” na akcionarsko društvo “Mlinpek-žitar” iz Bugojna. Sada ga novi zakon ne obuhvata i ne treba mu opštinska saglasnost – istakao je Nišić.
Vlasnik firme “Mlinpek-žitar” Niko Bojanić rekao je da je sve dozvole za gradnju dobio po zakonu i da je spreman da razmotri zahtjeve mještana.
– Nije tačno da će se praviti hidroelektrana. To će biti protočna centrala, a kako su ranije rekli mještani, oni se slažu s tim. Poslije izgradnje centrale svi će imati vodu. Pojedinci pokušavaju da to prikažu kao da ja hoću da otjeram Srbe iz Jajca, što nema smisla – rekao je Bojanić.
Protok
Nišić kaže da su na sastanku zahtijevali od kantonalnog ministarstva da pošalje tim koji će utvrditi da mještani vodu koriste za piće.
– Ministarstvo je predložilo da se mjeri prosjek protoka vode i da se taj protok obezbijedi i kad se izgradi hidrocentrala. Međutim, mi sumnjamo da će se taj prijedlog ispoštovati – kazao je Nišić. Glas Srpske
22 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
MOLIM VAS OBRATITE PAZNJU NA OVAJ TEKST! Nisam nacionalista ali mi je stvarno zao ovog naroda a nesto sam citao i u novinama oko ovoga. Katastrofa, jedan covijek da bi se bogatio unistava potok ne vodeci racuna o okolisu i ljudima.
@lider
jeste bas katastrofa, sasvim slucajno sam bila na nekom rostilju na ovom potoku kod prijatelja od moje drugarice… LJUDI TO JE CUDO PRIRODE. Ne mogu vjerovati da je nekom palo na pamet da to unisti. Ima li iko da pomogne ovom narodu da to zastitit???
Opet politika, treba uvaziti stav mjestana, jer je to njihova lokalna sredina, u svim civilizovanim drustvima kada se gradi odredjen infrastrukturni objekat mjestani se prvo pitaju da li su saglasni. U Srbiji postoji inicijativa da se gardi nova rafinerija, zadnju rijec imaju gradjani na referendumu tog mjesta (mislim da je Kraljevo u pitanju), a pogotovo kad govorimo o ovako maloj sredini i starim ljudima povratnicima u selu Bravnice, ovo pitanje prelazi i u politicku sferu i mislim da bi se nasi politicari trebali pozabaviti tj. dati podrsku mjestanima Bravnica, cistom srpskom selu.. koje je na samoj granici dva entiteta tj. sporni dio se odnosi na federaciju gdje hrvat zeli da uzurpira prirodne resurse tog mijesta i preko lokalnog stanovnistva (Srpskog) koje pruza otpor..
Nisam siguran da ce organi federacije da pruze podrsku mjestanima, tu je ocigledno kako ce nasi ljudi proci..!
Ne dajmo Bravnice !!
Sva podrska mjestanima Bravnica !!!!
@lider
Ne bi se slozio sa Vama, na ovoj i ovakvim temama treba biti nacionalista..! Ako necete biti ovdje nacionalista onda gdje ce te biti ?
Treba pomoci tim ljudima, nisam vidio do sada da je tema pokrenuta inace bi se davno ukljucio..
Pozdrav svima. Vjerovatno ste svi vec dobro informisani dok ste citali ovaj tekst, pa cu ja jos malo da dodam cinjenica iz prve ruke s'obzirom da sam dobro upoznati sa trenutnom situacijom. Niko Bojanic i strucnjaci koji su mu izdali dozvole za gradnju zanemaruju cinjenicu da je potok Sedinec prirodno mrijestiliste autohtone potocne pastrmke, koja iz Vrbasa izlazi u Sedinac da bi se mrijestila prirodnim putem.Takodje, potok Sedinac je bogat sa potocnom pastrmkom koja ostaje u njemu nakon mrijestenja jer pastrmka u potoku ima obilje prirodne hrane.Ako bi se hidrocentrala napravila, uslijedila bi ekoloska katastrofa i izumiranje potocne pastrmke koja je vrlo rijetka u sadasnje vrijeme. Takvi projekti i unistavanje zivotne sredine su moguci samo u ovoj nasoj propaloj drzavi. Mogu samo da zamislim pod kakvom drzavnom zastitom bi bio potok Sedinac da se nekim slucajem nalazi u Sloveniji ili Austriji.
Nadam se da ce se gradnja zaustaviti i da cemo ocuvati nas biser prirode.Nadam se da ce buduce generacije moci da uzivaju u njegovoj ljepoti kao sto mi sada uzivamo.
U ime mjestana Bravnica, obecavam da cemo sve uciniti da sprijecimo gradnju i unistavanje nase zivotne sredine.
@Bravnicanin
Evo ti primjer iz Austrije, da bi bio izgradjen bilo kakav objekat, neophodno je da idejno rijesenje potpisu komsije tj. ljudi koji se nalaze neposredno u blizini tog objekta, pa tek onda da se trzi gradnjevinska, upotrebna i ostale dozvole.. Znaci rijec je o proceduri koja ne moze biti zaobidjena!
A kamoli kad se gardi hidrocentrala koja koristi vodu kao prirodni resurs koja je javno/drustveno dobro..
Mislim da dole ljude treba organizovati da predaju peticiju svim nadleznim organima od opstine, entiteta pa do organa na nivou bih.
Jer je nesporno da neko treba te ljude da zastiti.
Evo i ja obecavam da cu se postarati da te nadlezne institucije dobiju odgovarajuce srocene predstavke.
Isto tako treba alarmirati udruzenja za zastitu zivotne sredine, tj. ukljuciti nevladine organizacije koje mogu pomoci.. ako nista drugo, onda kao glas javnosti.!
Pa gdje su te nevladine organizacije, gdje su ti zaštitari životne sredine i ekologije. Isti slučaj kao što su Bravnice je i Martin brod koji se nalazi između Drvara i Kulen Vakufa. To je jedna prirodna oaza i ljepota da čovjek poželi da poleti od zadovoljstva. Što zbog politike, što zbog mržnje prema srbima /100% naseljeno srbima/ namjerili su da prave hidrocentralu kao bi se riješili mještana pravoslavne vjeroispovjesti za sva vremena. Potopiće i izvor Une i Unca, i prelijepe pastrmke i cijeli život. Dignimo glas protiv idiota koji bi za marku i mržnju i najrođenije prodali i uništili.
Da li tog Hrvata uopste brine to sto se Bravnicani protive aktivnostima oko uzurpiranja vijekovima njihove vode !?
Ako ne, da li je onda ovaj projekat drustveno/ekolosko prihvatljiv ?
Koja mu je kuca radila studiju opravdanosti ?
Sve te podatke treba iznijeti u javnost.!
@bosman
Ovo je pocetak jedne sire akcije koja ce biti publikovana u narednom periodu i to u cilju zastite digniteta nasih ljudi u federaciji sa jedne strane i zastite zivotne sredine sa druge strane..!
Pozivam sve koji mogu da se prikljuce osudi, i ucinu ako je moguce ista da se zaustavi ovakva devastacija dosad ocuvanih prirodnih bogastava naseg prostora..
Dok god javnsot bude mirovala ovakve stvari ce se dogadjati, i rijekama Vrbas, Bosna, Una, i ostale, plutace smece..!
Ne dozvolimo svojim pasivnim pristupom da zivimo u smecu i sa smecem.
Osudimo, podignimo glas!
Ako se ne uvazi stav mjestana naselja Bravnice, i ako i dalje budu nastavili sa radovima na izgradnji hidrocentrale, sve ce ovo prerasti u sudski spor kako protiv izvodjaca radova (Niko Bojanic) tako i protiv Vlade Srednjobosanskog kantona. Sve Evropske norme na ovakvim i slicnim projektima su usmjerene ka zastiti lokalnog stanovnistva, te uvazavanju istog.. Tako da se ni jedan podsticaj iz evropskih fondova (IPA, Marco Polo i sl.) ne moze dobiti bez saglasnosti lokalnog stanovnistva.
A pogotovo ako uzememo cinjenicu da se radi o Srbima na podrucju Federacije, sve ovo poprima i politicku dimenziju, koju ce sigurno osuditi sva relevantna kako domaca tako i inostrana tijela.
Treba traziti i od stranaca u BiH da se izjasne povodom ovog slucaja.. !
Isto tako predstavnicima Srpskog naroda u bih treba uputiti zvanican dopis, i traziti od istih da zastite ovo napaceno stanovnistvo ili u suprotnom da se ne pojavljuju na predstojecim izborima !!
Voda je jedino sta im je ostalo, ne dajmo bravnice!
Jajce
U vječitoj trci sa čovjekom priroda je u Jajcu, nažalost, izgubila trku. I to ne jednu već više
njih, vjerovatno za duže vrijeme, a neke, možda, zauvijek!
To je glavni utisak koji je stekla misija Helsinškog komiteta za ljudska prava u okolišu,
nakon jednodnevne posjete tom gradu prebogate istorije i umilne, ali narušene prirodne
ljepote.
– Nekada predivni vodopad, koji je, po uzoru na 12 olimpijskih bogova, uvršten medju
dvanaest najljepših u svijetu, gotovo je na izdisaju;
– Smaragdna voda čarobnog Plivskog jezera je, mjestimično, toliko „zapljusnuta“
smećem uz obalu da kupači moraju da traže „koridore“ kako bi slobodno prišli vodi;
– Povremeno kuljanje pare ili dima te emisija čvrstih čestica nastalih u procesu
proizvodnje Si – metala u tvornici B. S. I. i dalje su velika ekozakonetka za većinu
žitelja Jajca;
– Deponija „Kruščica“, ma koliko bila ogradjena, remeti prirodni ambijent, a neprijatni
zadah se širi unaokolo, unoseći nemir u mirisne krajolike;
– Na stotine privatnih kuća uz obalu Vrbasa, uzvodno od Jajca, nema regulisanu
kanalizaciju i fekalije se direktno slijevaju u rijeku;
A da stvar bude gora upravo na tom potezu planira se i izgradnja akumulacionog jezera za
novu hidrocentralu, čime bi bio zadat još jedan udarac prirodnom okruženju.
4
Sve su to ekološki prizori koji unose nespokoj medju gradjane Jajca, na koje stalno
upozoravaju i ugledni domicilni ekologisti, ali njihov glas, ma koliko bio častan i jak, često je
ostajao kao vapaj žednih u pustinji. Sve su to prizori zbog kojih je grad na obalama Plive i
Vrbasa, kako smatra doktor Ribić, postao i primjer ekocida.
Doduše namjernika koji dolazi u grad iz pravca Donjeg Vakufa više ne dočekuje ona sablasno
tamna i zagušujuća zavjesa, kao nekada u doba „Elektrobosne“. Vlasnik nove firme B. S. I.
(koja nastavlja tradiciju prethodne, osnovane davne 1897), nedavno je ugradio savremeni
sistem za prečišćavanje, koji se sastoji od ventilatora, ciklona, vrećastih filtera i dimnjaka,
kroz koji se ispuštaju prečišćeni dimni plinovi, dok se u silos pohranjuju zaostale čestice
prašine. Prema monitoringu tuzlanskog Instituta za zaštitu, ekologiju i obrazovanje,
provedenom avgusta 2008, emisija čvrstih čestica je u „dozvoljenim granicama“. Ali, to
mjerenje izvršeno je samo tokom jednog dana (6. 8. 2008), a pitanje je da li je situacija uvijek
ista. I to je ono što Jajčane najviše brine, kao što ih zbunjuje i bjeličasti dimni stub koji
svakodnevno gledaju iz grada, jer ne znaju koliko sadrži plina, a koliko pare.
Stoga je Tim misije, tokom razgovora sa čelnicima firme B. S. I .bio mišljenja da bi mjerenja
morala bili svakodnevna i javna, prikazivana putem dobro vidljivog displeja, tako da bi svaki
gradjanin Jajca mogao da vidi kolika je trenutna (ne)zagadjenost vazduha.
Predstavnike Helsinškog komiteta interesovalo je i koliko je, nakon ugradnje novih filtera,
situacija povoljnija nego prije, kakva je saradnja u pogledu okoliša B. S. I. i lokalne zajednice
kao i nevladinog udruženja Ekološki pokret Jajca. U stvari, koliko se poštuju ljudska prava u
tom domenu, kao i ono životno – pravo na zdravlje.
Posebno je vidljiv izostanak bolje koordinacije B. S. I. sa lokalnom zajednicom i ekološkim
pokretom, a ta saradnja je ključna za poboljšanje stanja ljudskih prava u oblasti ekologije.
Članove misije Helsinškog komiteta put je dalje vodio na promenadu Plivskim jezerom.
Prizor nije bio nimalo bajkovit. Naprotiv. Krasna priroda je narušena ljudskim nemarom i
neodgovornim odnosom nadležnih vlasti, odnosno komunalnih preduzeća. Takvom stanju,
razumljivo, nisu doprinijeli samo oni koji brinu o čistoći već prvenstveno brojni posjetioci,
koji očito nemaju dovoljno ekološkog poklonstva i prosvijećenosti.
A ružnu sliku, na parkiralištu nedaleko od mlinova, „krasio“ je i jedan kontejner, sa razasutim
smećem okolo. Posebno treba naglasiti da se oko Plivskog jezera podiže veliki broj vikend
objekata čime se krše svi eko propisi i principi na kojima počivaju ljudska prava.
Ipak, najtužniji dio ove „vodene priče“ je sam vodopad. Sudbina ili čovjek kao da se i dalje
poigravaju s tim draguljem, kome su se oduvijek divili hodoljubnici sa svih strana svijeta i
koji je postao simbol Jajca, darujući mu i prelijepi prizor kao sa razglednica. Vodopad, visok
21 metar, danas podsjeća na beduina u oazi, kojem je u tom izobilju vode uskraćeno da utoli
žedj. Jer i pored neizmjernog bogatstva Plivinog izvorišta, zbog potreba hitroelektrane Jajce,
protok vode je sveden na svega 0,8 kubnih metara u sekundi, što je nedovoljno i vodopad
kopni! Jer biološki minimum je tri kubna metra u sekundi.
5
Sva upozorenja i vapaji načelnika općine Nisveta Hrnjića, do sada su ostala uzaludna, jer
ljudima iz Elektroprivrede „HZ HB Mostar“, izgleda, sve je preče nego da se sačuva
jedinstveni vodopad na ovim prostorima, kakvih je malo u svijetu. Njima vlastiti profit kao da
je preči od opšteljudskog dobra.
Upravo o toj, kao i drugim ekološkim temama, članovi misije Helsinškog komiteta
razgovarali su i sa načelnikom Hrnjićem. On je sugerisaos da se nazivu projekta o ljudskim
pravima u okolišu obavezno doda odgovornost svakog čovjeka, jer teško je neka prava
ostvariti bez odgovornosti. Naveo je na kakve sve barijere nailazi kao kormilar općine, kada
je u pitanju ekologija, od čelnika Elektrodistribucije, nadležne za HE Jajce, do službi i
ministarstava Kantona i Federacije. Na kraju je rekao da je glavni kanalizacioni kolektor
„dnevna mora“ grada, kao i da je s lijeve strane Plivskog jezera izgrañena ekomreža a s desne
je u toku izgradnja.
Zbog takve nebrige pojedinaca i šutnje nadležnih Jajce je, nažalost, već platilo skupu cijenu u
maju ove godine, kada nije dobilo UNESCO-ov blagoslov za upis na listu svjetske baštine. Da
li treba čekati da jedan od najveličanstvenijih vodopada sada izgubi i blagoslov prirode? Jer
ukoliko se nešto hitno ne preduzme, uskoro bi divna slika vodopada u kabinetu načelnika
Nisveta Hrnjića mogla postati samo sjetna uspomena na jedan izgubljeni dar prirode. Tim
misije smatra da je sve što je vidio i čuo najgori vid devastacije. Da stvar bude gora,
vodopad u Jajcu nije jedini prirodni dragulj koji bi Bosna i Hercegovina, a sa njom i svijet,
mogla da izgubi u dogledno vrijeme. Sve zbog ljudske nemarnosti. Bosna i Hercegovina,
razumljivo, žarko želi članstvo u Evropskoj uniji, ali je u pogledu ekoloških standarda na
samom evropskom začelju i daleko od onih koje traži Brisel. Stoga će, ako želi u EU, morati
odista mnogo da poradi i na tom planu.
STANJE LJUDSKIH PRAVA U OKOLIŠU
Jajce, Zenica, Srebrenica, Bihać, Bosanska Krupa, Bužim, Mostar i Jablanica – Studija slučaja
Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini je u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, u 2009. godini pokrenuo projekat sa ciljem uvida dostignutog stepena zaštite i poštivanja treće generacije ljudskih prava, prava na zdrav život i okoliš.
Osnovne aktivnosti su bile vezane za ostvarivanje dijaloga i prikupljanje informacija o odnosu prema okolišu u lokalnim zajednicama. Ostvareni su kontakti sa lokalnim ekološkim nevladinim organizacijama, predstavnicima lokalnih i kantonalnih vlasti, privrednih organizacija, inspekcija i nadležnih zdravstvenih organizacija.
Projekat je zahtijevao uvid u stanje ljudskih prava iz oblasti okoliša na sljedećim lokacijama: Jajce, Zenica, Srebrenica, Unsko-sanski kanton (Bihać, Bosanska Krupa i Bužim) i Jablanica/Mostar (Prenj, Čvrsnica i Čabulja).
Na osnovu izvršenog uvida u stanje na terenu Helsinški komitet je na konferenciji za štampu održanoj 30.11.2009. u Sarajevu predstavio osnovne nalaze iz Izvještaja i dao preporuke za djelovanje:
PREPORUKE
1. Jasno je vidljivo da nadležnosti, a time i odgovornosti u oblasti okoliša nisu jasno raspoređene između postojećih nivoa vlasti – entitet, kanton, lokalna zajednica – te se tako stvara prostor za neodgovorna ponašanja kako kompanija, čija proizvodnja pripada tzv. “prljavoj industriji“, a tako i drugih – komunalna preduzeća, neodgovornih pojedinca, malih firmi itd.
2. Isto tako ne postoji dovoljna intersektoralna koordinacija i saradnja po pitanju prevencije u zaštiti okoliša. Unutar vertikalnih politika vlasti ne postoje dovoljno sinhronizovane akcije i aktivnosti, kao i transparentnosti o preduzetim mjerama u zaštiti okoliša.
3. Važno je istaći da Vlasti nisu uložile dovoljno napora za izgradnju i popunu institucionalnih kapaciteta – proces dobijanja dozvola je dugotrajan i neefikasan, inspekcijske službe su nepopunjene, nedostaju stručnjaci (tehnički, ekonomski, pravni), što u krajnjem rezultatu znači da upravljanjem okolišem je nepotpuno, te da smo svakodnevno svjedoci ekocida i devastacije svih prirodnih dobara.
4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine mora ubrzati procese na izboru direktora Fonda za zaštitu okoliša F BiH, kako bi prikupljena sredstva, shodno projektima, na transparentan način bila utrošena za poboljšanje stanja okoliša u lokalnim sredinama.
5. Kreiranje odluka i politika u zaštiti okoliša je uglavnom ekskluzivno pravo vlasti, građani nisu učesnici u ovim procesima i ne utiču na osmišljavanje programa i akcija koje bi postali „vlasništvo“ svakog građana u njegovom svakodnevnom životu.
Bojanica uopste ne zanima misljenje nas mjestana Bravnica. Covjek radi sve na svoju ruku. Privatizovao je drzavni mlin u Bravnicama, da ne bi placao skupu industrijsku struju odlucio je da sam napravi hidrocentralu i unisti potok koji vijekovima tu protice.
Bojanic je lokalni gazda u Jajcu i blizak je vlasti preko HDZ-a ciji je i vjerovatno clan. Na osnovu materijalne moci i podrske iz HDZ-a, odobrili su mu papire za gradnju bez misljenja mjestana.
Nadam se samo da ce neko iz vlsti RS cuti za nas problem i da ce se angazovati da zastite interese Srba povratnika. Bravnice su rijetko mjesto u Federaciji gdje se vratilo mnogo Srba, i mi zelimo da tako i ostane. Zelimo da zivimo u miru na nasim vijekovnim ognjistima.
zao mi je ljudi…al necete moci nista uraditi…zalosno je sto je tako.
Zato sto nasi političari samo misle na svoj džep
Ljudi…To je sve stvar vase ljubomore!!!Bojanic ima sve potrebne dokumente, a da ih nema nebi se to tek tak lako pocelo graditi!!!Srbi su ljubomorni jer je u Bravnice dosao hrvat!!Mislim tu mi je sve jasno netreba se nista detaljjnije pregledavati!!
Ja mislim da je Niko Bojanic srbin ..i da se srbi namaju sta plasiti niti bilo ko ..da ce biti zapostavljen.