BERLIN, Već duže vrijeme u stručnim krugovima se vode rasprave o tome da li je hemikalija Bisfenol-A (BPA), koju sadrže mnogi plastični proizvodi, opasna ili ne. U međuvremenu, provjerite da li je na plastičnoj ambalaži, na primjer vašeg soka, utisnut trogao u kome je broj 7?
“Bisfenol-A se nalazi u mnogim stvarima koje koristimo u svakodnevnom životu – ima ga u kompakt diskovima, zatim u unutrašnjoj strani konzerve, a ima ga i u plastičnim flašama i čašama”, kaže za “Dojče vele” Andreas Gis iz Agencije za zaštitu okoline u Berlinu.
Testovi na životinjama pokazuju da Bisfenol-A djeluje kao hormon estrogen. Ako se recimo ženkama puževa da izuzetno mala količina te hemikalije, rezultat je – hiperprodukcija jaja. Kod mužjaka su konstatovani zakržljan penis i neplodnost. Majmunima je poslije tretmana Bisfenolom-A oštećen mozak.
Ali, šta se događa sa ljudima?
“Strah je razumljiv, ako se ima u vidu da ta hemikalija, jednom prerađena, polako napušta plastiku u kojoj se nalazi i potom preko lanca ishrane ili prašine u kući, dospjeva u ljudski organizam. Pogotovu je opasno grijati plastiku u kojoj se nalazi Bisfenol-A, jer tada se oslobađa čak 55 puta veća doza te opasne hemikalije”, objašnjava Gis.
Plastični materijali koji su napravljeni od Bisfenola A-su laki, transparentni i pogodni za preradu – to su osobine koje su veoma tražene i koje je teško nadomjestiti nekom drugom plastikom. Svake godine proizvode se za osam odsto više plastike od Bisfenola-A.