Ko propalim firmama godinama gleda kroz prste
BANJALUKA, Iako revizori upozoravaju da nepravovremeno pokretanje stečajnih postupaka za posljedicu ima niži stepen namirenja povjerilaca, institucije Republike Srpske, kao povjerioci, teško se odlučuju da podnesu prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, jer smatraju da je to posljednja mjera koja se može preduzeti prema poreskom obvezniku.
Fondovi zdravstva i PIO, te Poreska uprava dali su CAPITAL-u različita objašnjenja zašto krše jasnu zakonsku odredbu da se stečajni postupak pokreće 60 dana od nastanka platežne nesposobnosti.
Stav Poreske uprave RS, kao jednog od najznačajnijih provjerilaca, prema podnošenju prijedloga za pokretanje stečajnih postupaka „u krajnjoj mjeri je određen efektima prinudne naplate, koji su rezultat analize ukupno preduzetih mjera i aktivnosti u postupku prinudne naplate“.
„Na bazi rezultata analize postupaka prinudne naplate, u saradnji sa Vladom RS, a imajući u vidu ukupnu društeno-ekonomsku situaciju i posebno uvažavajući njen socijalni momenat, Poreska uprava nerado daje prijedlog za pokretanje predhodnog stečajnog postupka“, rekla je za CAPITAL.ba Zora Vidović, direktor Poreske uprave RS.
Za Poresku upravu stečajni postupci su skupi
Na kritike iz Izvještaja revizije učinka “Stečajni postupci u Republici Srpskoj”, da je „primjećena pasivnost javnih institucija i preduzeća prema pokretanju stečaja“, Vidovićeva kaže da u obzir nisu uzimane ili su uzimane sa malom rezervom činjenice izrazito visoki troškovi predujma za vođenje stečajnog postupka, koji se kreću od 3.000 KM do 13.000 KM u pojedinim slučajevima.
Kako je naglasila, ukupni troškovi vođenja stečajnog postupka su izuzetno visoki i kreću se oko 20 odsto, a u pojedinim slučajevima i do 90 odsto od vrijednosti stečajne mase.
Poreska: To nije naš jedini posao
„Velik broj poreskih obveznika je neaktivan i ne postoji – ostale su samo neplaćene obaveze. Postoji veliki broj poreskih obveznika kojima je žiro-račun blokiran više od 60 dana, pa ispada da je osnovni zadatak Poreske uprave podnošenje prijedloga za vođenje stečajnog postupka, što Poreska uprava ne može ni organizaciono ni finansijski pratiti“, kazala je Vidović.
Ona je rekla da je Poreska uprava podnijela ukupno 40 prijedloga za pokretanje predhodnih stečajnih postupaka, od čega u ovoj godini dva prijedloga.
„Ukupno priznata potraživanja kod okončanih stečajnih postupaka iznose 194.024.266 KM, od čega je naplaćeno 18.216.562 KM“, istakla je Vidović.
Kako je objasnila, PURS po otvorenom stečajnom postupku, stečajnom sudiji podnosi prijavu potraživanja koja sadrži iznose poreza, doprinosa, naknada i taksa po vrstama i šiframa javnih prihoda sa iznosom glavnice i obračunate kamate na bazi izvršene kontrole i poreskih evidencija koje vodi Poreska uprava. Veliki procenat prijavljenih potraživanja javnog sektora stečajni upravni ne prihvataju. U Poreskoj upravi objašnjavaju zašto je to tako što je ujedno i dokaz koordinacije javnog sektora RS.
Uz Poresku upravu, svoja potraživanja, kažu, prijavljuju i fondovi, pa ispada da je jedna obaveza dva puta prijavljena, što stečajni upravnik i stečajni sudija osporavaju.
Fond PIO brine o teškim posljedicama stečaja
U Fondu PIO RS kažu da bi posljedice bile teške kada bi se stečajni postupak pokretao odmah nakon što preduzeće nije platilo doprinos za dva mjeseca za koja nije isplaćena plata.
„A i sam Fond bio bi u nemogućnosti da naplati svoja potraživanja po osnovu doprinosa. Poreska uprava, kao kontrolni organ, ima mogućnost i instrumentarij za prinudnu naplatu poreza i doprinosa, time i znatno veće mogućnosti za pokretanje stečajnog postupka. Fond PIO aktivno učestvuje u tim postupcima“, kažu za CAPITAL u Fondu PIO.
Tvrde da se Fond pridržava principa da ažurno prati ovu problematiku i vrši obaveznu prijavu potraživanja nadležnom sudu, te da „nikada ne propušta prijavu svojih potraživanja“.
„Do 30. juna ove godine ukupno je vođeno 599 stečajnih i likvidacionih postupaka u kojima su punomoćnici Fonda redovno prijavljivali potraživanja po osnovu dospjelih neuplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prema stečajnim i likvidacionim dužnicima i prisustvovali ispitnim i izvještajnim ročištima. Ukupna potraživanja za 599 preduzeća, prema dostavljenim podacima Odjeljenja za zastupanje i imovinsko – pravne poslove u svim filijalama Fonda PIO iznose 214.616.338 KM“, istakli su u Fondu, te dodali da naplativost zavisi od reda prioriteta, a da je Fond u opštem ili drugom isplatnom redu.
U Fondu PIO kažu da manjih poteškoća oko priznatih i nepriznatih potraživanja ima zbog različitosti u tumačenju Zakona o doprinosima i Zakona o PIO.
Zakoni u koliziji
„Po prethodnom Zakonu o PIO doprinosu je uplatilac bio dužan da plati do 15. u mjesecu za prethodni mjesec bez obzira na isplatu plate, dok Zakon o doprinosima definiše da se doprinos obračunava i plaća na isplaćenu platu, zbog čega se dešava da se prijavljuju različiti iznosi od Poreske uprave i Fonda, a različito je i tumačenje pripadajućih kamata“, rekli su u Fondu PIO.
Fond zdravstva: To nije naša obaveza
U Službi za odnose s javnošću Fonda zdravstvenog osiguranja RS kažu da Fond nema nikakve nadležnosti u vezi sa kontrolom, obračunom i naplatom doprinosa, kao ni u vezi sa iniciranjem pokretanja stečajnog postupka.
„Međutim, Fond u ovim aktivnostima nije bio pasivan, jer je i pored toga što nije nadležan, odnosno obavezan, nadležnim sudovima podnosio prijave potraživanja neuplaćenog doprinosa, s ciljem postizanja većeg stepena naplate potraživanja. Ovo je naročito dolazilo do izražaja u slučaju osporavanja potraživanja, s obzirom na to da Poreska uprava u tom slučaju nije pokretala parnični postupak“, naveli su u Fondu.
Fondovi zdravstva i PIO lopticu odgovornosti prebacuju na Poresku upravu, a poreznici tvrde da to nije njihov jedini posao. Jedino je sigurno da su fondovi i budžet RS uskraćeni za desetine miliona KM, jer se brojnim firmama „gleda kroz prste“, reprogramiranjem poreza i doprinosa, a čak i u krajnjem slučaju kada im je račun blokiran više mjeseci ili godina, javni sektora ne pokreće stečaj. Analitičari smatraju da je u pitanju klasično političko kupovanje socijalnog mira, jer bi pokretanje stečaja od strane države bilo negativno prihvaćeno od radnika, ali i sredine u kojoj firma posluje. To ima visoku cijenu. Posljedica odgađanja stečaja je da potraživanja Poreske uprave često nekoliko puta premašuju vrijednost imovine preduzeća. Primjer je Tekstilno preduzeće „Novotekst“ Trebinje čija je imovina u stečaju procijenjena na 6,7 miliona KM, a samo Poreska uprava potražuju više od 50 miliona KM.
Izgubljeno 128 miliona maraka potraživanja
U Izvještaju revizije učinka “Stečajni postupci u Republici Srpskoj” navodi se da su Poreska uprava, Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja RS najznačajniji povjerioci u stečajnim postupcima i da njihova potraživanja čine više od polovine svih prijavljenih potraživanja i gotovo 80 odsto potraživanja javnog sektora.
„Stepen naplate tri najveća povjerioca iz javnog sektora iznosi oko deset odsto prijavljenih potraživanja. Budžet RS i fondovi po okončanim stečajnim postupcima od 2008. godine do 2011. godine ostali su uskraćeni za oko 128 miliona nenaplaćenih priznatih potraživanja“, navodi se u Izvještaju, te dodaje da se stečajni postupci ne pokreću u zakonom predviđenom roku ili se uopšte ne pokreću.
Novinar: Slađana Gajić