ZAGREB, Istra nije postala samo omiljeni “drugi dom” bogatijeg dijela populacije, već i njeni stanovnici imaju najviši nivo životnog standarda u Hrvatskoj.
Na pitanje gdje se živi najbolje bez mnogo razmišljanja gotovo svako u Hrvatskoj će odgovoriti – u Zagrebu, međutim, statistika pokazuje da je najbogatija hrvatska regija zapravo Istra. Najizdašniji kući budžet imaju Istrani i Zagrepčani, a slučajno ili ne dvije najbogatije županije ujedno su glavna poprišta borbe za vlast.
Nadmoć Istre još je vidljivija pogleda li se nivo siromaštva: u Istri je siromašno samo 3,9 odsto stanovnika, dok ih je u Zagrebu već solidnih 7,9 odsto.
Odgovor na pitanje šta se to dogodilo da je Zagreb izgubio prvo mjesto na ljestvici bogatih županija pokušao je da da autor studije Ivica Rubilo naglasivši, između ostalog, da je očito da građani imaju i dodatne prihode, vjerovatno najviše od poslova u turizmu.
Od koristi je sigurno, dodao je i blizina Italije, ne samo zbog dolazaka turista i van sezone, već i zato što mnogi tamo nalaze neki posao.
Predrag Bejaković sa Instituta za javne finansije tvrdi da za njega ovi podaci nisu iznenađenje, a “prednost” Istre objašnjava i istorijskim i sociološkim razlozima.
“Istra je oduvijek bila najbogatiji dio Hrvatske, istorijski gledano zbog jačeg uticaja Austrije u Austro-Ugarskoj, blizine Slovenije i Italije, pa zbog toga i ranije industrijalizacije u odnosu na druge dijelove Hrvatske ili područja Dalmacije koja su dugo bila slabo privredno povezana sa kontinentalnim dijelom zemlje”, kaže Predrag Bejaković sa Instituta za javne finansije.
Životni standard
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, siromaštvo u Hrvatskoj je neravnomjerno raspoređeno – tri najsiromašnije županije su Virovitičko-podravska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka, pa gotovo svaki drugi stanovnik šireg područja Karlovca i Virovitice živi u siromaštvu.
Iako se žitelji Istre mogu pohvaliti zavidnim životnim standardom, bar u hrvatskim prilikama, bogatstvo Zagreba ipak ostaje neupitno.
Proizvodnja koju metropola godišnje stvara, kako pokazuju podaci, daleko je iznad svih drugih županija. Dok prosječan hrvatski BDP po stanovniku iznosi 10.111 evra, u Zagrebu je 17.814 , a u Istri tek 12.810 evra. S tim podacima , upozorava Danijel Nestić sa Ekonomskog instituta, takođe treba biti oprezan .
U Zagrebu su sjedišta velikih kompanija i sve što stvore za godinu dana pripisuje se glavnom gradu, iako rade i zapošljavaju u cijeloj Hrvatskoj. Koncentracija poslovnih aktivnosti u glavnom gradu karakteristična je za sve zemlje, istakao je Bejaković. Za njega podaci o dvije županije nisu iznenađenje, prenose agencije.
