BEOGRAD, Još jedno “nasljeđe” bivše Jugoslavije dobija epilog – Slovenija će konačno obeštetiti štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH.
Slovenački Fond za sukcesiju počeo je od 1. decembra da prima zahtjeve za verifikaciju neisplaćene stare devizne štednje ove, u SFRJ najpoznatije banke.
Više od dvije decenije i brojnih tužbi pred hrvatskim, bh i međunarodnim sudovima bilo je potrebno da bi vlada u Ljubljani poslje presude Evropskog suda za ljudska prava donijela poseban zakon o obeštećenju štediša.
Iako je taj proces krenuo, prema najavama iz Slovenije, prve isplate štediša mogu očekivati tek polovinom iduće godine. Iznosi će biti uvećani za oko 40 odsto na ime kamate od 1992. godine.
Javni poziv za verifikaciju slovenački fond je objavio u dnevnim listovima u Hrvatskoj i u BiH, ali nije u Srbiji iako se u njoj, po nekim procjenama nalazi čak oko 10.000 štediša Ljubljanske banke, i to unutar izbjegličkog korpusa.
I oni treba da se jave direktno, a ne da prepuste taj posao raznim mešetarima koji se u ovakvim prilikama pojavljuju kao posrednici.
Među hiljadama štediša iz Hrvatske je i vremešni Karlovčanin (podaci poznati autoru teksta) koji je u skromnom zavežljaju u izbegličkoj koloni 1995. u Beograd donio i svoju štednu knjižicu.
Štedio je kako bi devedesetih godina prošlog vijeka djeci kupio stan, a danas, sve sa tom “njihovom” kamatom jedva bi mogao da kupi 10 kvadrata. Ne može da se otme utisku da se “čekalo da taj novac što više izgubi na vrijednosti”.
Ali, bolje išta nego ništa i bolje ikad nego nikad.
Jedan dio štediša nije više među živima. U takvim slučajevima zahtjeve za obeštećenje mogu da podnesu nasljednici uz validno rješenje o nasljeđivanju. Štediše koje su svoje depozite prenjele na domaće banke ili su ih koristili u procesu privatizacije i otkupa stanova izuzeti su iz ovog procesa.
Slovenija je obezbjedila 385 miliona evra za isplatu štediša iz Hrvatske (Glavne filijale Ljubljanske banke Zagreb) i Bosne i Hercegovine (Glavne filijale Ljubljanske banke Sarajevo).
Kako procjenjuju udruženja štediša Ljubljanske banke, isplate očekuje 130.000 ljudi iz Hrvatske i oko 100.000 štediša iz BiH.
Kako podnjeti zahtjev
Zahtjevi za isplatu mogu se podnositi sve do kraja 2017. godine. Uz zahtjev je potrebno da se priloži kopija štedne knjižice ili ugovora o štednji, kopija ličnog dokumenta i broj računa uplativog u evrima u mjestu gdje podnosilac želi da mu se isplati novac.
Zahtjeve koji se šalju poštom potrebno je ovjeriti u slovenačkoj ambasadi ili u lokalnom sudu sa međunarodnom overom (apostile pečat).
Zahtjevi se mogu podnijeti iz bilo koje države gdje se podnosilac nalazi i za to nije potrebno putovati u Sloveniju.
Obrazac zahtjeva i uputstva za popunjavanje objavljeni su na internet stranici Fonda za sukcesiju Republike Slovenije www.srsn.si. Vesti online
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
A kada će da vrate stanove?Govorom o sukcesiji bivše SFRJ stanarsko pravo je priznato kao vlasništvo …svi su ispoštovali tu odluku sem Slovenije.Mislim da ih treba podsjetiti na tu odluku koju su prihvatili.Koliki je samo bio stambeni fond JNA u Sloveniji?