REJKAVIK, Islanđani su potvrdili svoju referendumsku odluku da neće nadoknaditi štetu strancima koji su ulagali u propalu banku Landsbanki. Islandski političari nisu uspjeli uvjeriti građane da na drugom referendumu glasaju za vraćanje potraživanja.
I prije nego što su objavljeni konačni rezultati referenduma o plaćanju potraživanja britanskih i holandskih ulagača u fond Icesave kod banke Landsbanki, postalo je izvjesno kako se većina od 230.000 Islanđana sa pravom glasa odlučila protiv. Islanđani smatraju da oni nisu učestvovali u stvaranju dugova banaka pa ih ne žele ni plaćati, prenosi Deutsche Welle.
Islandski ministar finansija Steingrimur Sigfusson izjavio je: “Jasno je da smo dosegli kraj puta gdje se pregovaralo” sa vjerovnicima i sada je na Evropskom sudu da donese presudu. Premijerka Johanna Sigurdardottir nema niti najmanje sumnje kako će ova odbijenica Island skupo koštati: “Izabrana je najgora opcija, a referendum je podijelio naciju u dva tabora.”
Riječ je o oko 3,9 milijarde evra novca stranih ulagača privučenih sjajnim perspektivama koje je preko interneta nudio fond Icesave, treće po veličini islandske banke Landsbanki. Kako se ta banka preračunala u trgovini kreditnim gtarancijama na američkom tržištu nekretnina, nju je morao preuzeti islandski Odbor za nadzor finansijskog poslovanja koji je podijelio banku i u dijelu opterećenom dugovanjima, u 2008. proglasio stečaj.
Vlade u Londonu i Haagu su svojim građanima veći isplatile odštetu za novac koje su uložili u Islandu, ali sada Island taj novac treba vratiti Velikoj Britaniji i Holandiji.
S obzirom na to da je Island i članica EFTA-e i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, islandske vlasti su načelno bile spremne nadoknaditi štetu Britancima i Holanđanima koji su bili glavne klijenti tog fonda, ali već u martu 2010. su građani Islanda odbili isplatu štete strancima.
Cijena koju će Island platiti ovom novom odbijenicom nije samo pogoršanje odnosa sa Evropskom unijom i sudski proces koji će sigurno dugo potrajati.
Glavni problem je da je Island i dalje duboko u privrednim poteškoćama i da nakon rezultata ovog referenduma jedva da može očekivati bilo čiji novac i investicije koje su mu nužno potrebne, a osim privredne, Island bi ovim rezultatom mogao skliznuti i u političku krizu.