BANJALUKA, Arni Jensen, direktor kompanije “Iceland Energy Group”, iz islandske prijestonice Rejkjavika, kaže da je ta kompanija spremna da uloži do milijardu evra u energetski sektor RS.
“Planiramo uložiti do milijardu evra, ali sve zavisi od toga kako će se u RS razvijati mogućnosti i šta nam ovdje mogu ponuditi. Kad je riječ o rokovima mi bismo mogli početi sutra”, kaže Jensen
Za koje ste projekte zainteresovani i da li ste već pregovarali s vlastima RS?
JENSEN: Trenutno razgovaramo s Vladom RS. Mi pružamo pomoć pri gradnji i asistiramo menadžmentu hidroelektrana.
Takođe, investiramo u njih, a uključeni smo i u druge projekte koji su u skladu s ekološkom proizvodnjom energije kao što su vjetroelektrane i crpljenje solarne energije.
Došli smo da procijenimo da li možemo pomoći da se ovo područje u tom smislu razvije kao i svijest o zaštiti životne sredine, jer na taj način proizvodimo energiju kod nas na Islandu.
Da li ste s predstavnicima Vlade RS razgovarali o projektu “Buk Bijela” u koji RS ulazi sa Srbijom?
JENSEN: Pregovaramo i o našem učešću u tom projektu. Ovo područje ima veliki potencijal za proizvodnju energije za ostatak Evrope.
Nije samo Island zemlja koja ima velike mogućnosti u ovoj oblasti, ima ih i u drugim evropskim zemljama. U BiH postoji mogućnost za izgradnju hidroenergetskih kapaciteta snage 2.800 megavata, ali hidroelektrane još nisu izgrađene.
U kojoj su fazi pregovri s vlastima RS?
JENSEN: Za sada sam zadovoljan razvojom pregovora. Ovdje postoje ljudi koji su posvećeni ekonomiji i razvoju RS. Razlika je samo u tome što mi dolazimo iz zemlje u kojoj smo navikli da se mnogo brže radi nego na Balkanu.
Do sada se radilo o uopštenim razgovorima, počeli smo da procjenjujemo situaciju s resornim ministarstvom o mogućim opcijama. Ići ćemo postepeno kako bismo procijenili šta konkretno možemo uraditi.
Da li želite da ulažete samo u velike projekte ili ste spremni i za učešće u gradnji malih hidroelektrana?
JENSEN: Za nas je logično i da učestvujemo u gradnji više manjih, ali i manje velikih energetskih objekata. Izgradnja zavisi i od toga kakav je tok rijeke, konfiguracija terena, mogućnost distribucije struje i raznih drugih činjenica. Najvažnije je da projekti nisu finansijski upitni i da nemaju lošeg uticaja na okolinu.
Jeste li spremni na saradnju s privatnim sektorom u ovoj oblasti?
JENSEN: Apsolutno. Svi susjedi RS, odnosno BiH, imaju deficit kada je u pitanju električna enegija, ali posoji loša saradnja u razmjeni i trgovini ovim proizvodom, jer tržište nije efikasno. I zato su mogućnosti velike da RS postane regionalni lider. Komponente koje nedostaju su odgovarajuće tržište, mendžment i znanje kako to što bolje distribuisati.
Kako gledate na političku situaciju u RS i BiH i da li je ona ohrabrujuća za inostrane investitore?
JENSEN: Došli smo i učimo na terenu. Dolazimo iz zemlje u kojoj nema vojske i u kojoj policija ne nosi oružje. Prije hiljade godina moji preci su bili vikinzi koji su putovali, ubijali i pljačkali druge. Sad smo najmiroljubiviji na planeti. S obzirom na to da imamo mnogo mogućnosti za obavljanje poslova, vjerujemo da ćemo postati dugoročni partner RS u energetskom sektoru.
Srbi izgradili prvu hidroelektranu na Islandu
Bogatstvo Islanda zasnovano je na energiji. Kakve su vaše mogućnosti na domaćem tržištu?
JENSEN: Island je nekad bio najsiromašnije područje Evrope, a danas je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, druga ili treća po nacionalnom bruto dohotku. Većina našeg uspjeha i bogatstva dolazi iz korišćenja energije. Danas smo najveći svjetski proizvođači ekološke energije po stanovniku, a čak 99,9 odsto naše energije je ekološka. Našu prvu hidroelektranu za proizvodnju energije po ekološkim principima izgradili su Srbi i tu uslugu želimo da vratimo. Radi se o hidroelektrani Sivelta, koju je izradilo preduzeće “Energoprojekt”.
Mi smo na Islandu završili s izgradnjom svih hidroelektrana. Danas imamo novca, a nemamo projekata u koje bismo ga uložili. Kod vas ima tako mnogo mogućnosti koje mogu biti dobre i za nas i za ovu zemlju. Nezavisne N.
