VAŠINGTON, Svjetska banka i druge razvojne banke su povećale napore za iskorjenjivanje korupcije koja se javlja pri korišćenju fondova za pomoć.
Mjere koje su potkraj ove sedmice dogovorene na skupu predstavnika razvojnih banaka u Luksemburgu spriječiće da neka kompanija, za koju jedna razvojna banka utvrdi da koristi korupciju, sklapa sporazume sa drugom, što je prema sadašnjoj praksi moguće.
“Za one kompanije koje rade nepošteno svijet će biti manji , što će im znatno povećati štetu zbog njihove varalačke i podmićivačke prakse”, ukazao je rukovodilac sektora Svjetske banke za borbu protiv korupcije Leonard Makartni .
On je ocijenio da će nove mjere predstavljati “internacionalizaciju kažnjavanja” kompanija i pojedinaca koji čine prekršaje.
Razvojne banke – Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka, Azijska razvojna banka i Afrička razvojna banka – investiraju milijarde dolara godišnje u projekte za smanjenje siromaštva i podsticanje ekonomskog rasta u zemljama u razvoju, podsjetila je agencija Rojters.
Teško je, međutim, procjeniti koliko se novca izgubi zbog prevara i korupcije u projektima koje finansiraju te banke, ističu finansijski eksperti.
Od skandala s prevarama u američkoj energetskoj kompaniji “Enron” koji je izbio u oktobru 2001. godine i doveo do najvećeg dotadašnjeg korporativnog bankrota u američkoj istoriji, kao i globalne finansijske krize koja je dostigla maksimum u 2008, vlade i institucije pooštravaju propise po kojima posluju velike finansijske firme u nastojanju da osiguraju da njihovo poslovanje bude otvoreno i lakše nadgledano.
Svjetska banka je od početka ove godine donijela zabranu za 44 kompanije , kao rezultat pojačanih napora da iskorijeni prevare i korupciju u projektima koje finansira.
Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik je ukazao da te mjere pružaju toj banci jak, nov, instrument za onemogućavanje firmi koje praktikuju prevare i korupciju , kao i snažan podsticaj za kompanije da očiste i srede svoje poslovanje.
Makartni vjeruje da će ti propisi spriječiti korupciju i ukazuje da njihovo kršenje može predstavljati kako finansijski rizik, tako i opasnost po reputaciju kompanija koje bi se zbog takve prakse mogle naći na javnoj crnoj listi razvojnih banaka.
On je predočio da višegodišnje iskustvo govori da su sektori zdravstva, obrazovanja, infrastrukture i energetike najpodložniji prevarama i korupciji koje se obično javljaju tokom faze planiranja razvojnih projekata, kada se i ugovara najveći dio finansijskih obaveza. Tanjug