– CAPITAL u posjedu Monitoring izvještaja o novoj inicijativi Evropske unije za BiH
– Izvještaj otkriva šta je do sada urađeno i kakvi su efekti sprovedenih mjera
– Gubitak kredita MMF može da znači finansijski kolaps RS
– Nema volje vlasti za smanjenje privilegija zaposlenih u javnom sektoru
BANJALUKA, Sprovođenje mjera na koje se BiH obavezala Reformskom agendom još uvijek je u ranoj fazi, neke su više puta odgađane zbog nesuglasica među vladajućom elitom jer su ugrožavale njihove interese, a s obzirom na to da je 2018. godina izborna, izvjesno je da mnoge od tih mjera neće biti završene u predviđenom roku.
BiH se Reformskom agendom obavezala na niz reformi koje bi trebalo da sprovede od 2015. do 2018. godine, a iz Monitoring izvještaja o novoj inicijativi Evropske unije za BiH, koji je izradio njemački Savjet za politiku demokratizacije, vidljivo je da je određenog napretka bilo, ali da je BiH i dalje daleko od sprovođenja mnogih mjera koje je na sebe preuzela.
Mnoge od tih mjera, kako se navodi u izvještaju, koji je u posjedu CAPITAL-a, nisu sprovedene zbog toga što to ne odgovara vlastima u BiH.
Novi zakoni o radu nisu uticali na privilegije zaposlenih u javnom sektoru
Savjet navodi da su u jednoj od ključnih reformskih oblasti, modernizaciji tržišta rada, usvojena dva nova entitetska Zakona o radu, ali da su oni daleko od očekivanja.
Detaljan pregled novih Zakona o radu otkriva da su oni unijeli dodatnu fleksibilnost u radne odnose, ali su potpuno promašili druge ciljeve.
„Oba entitetska zakona su mješavina novih prava i umanjenja drugih radnih prava. Omogućeno je dodatno produžavanje ugovora na određeno vrijeme, olakšano je otpuštanje radnika iz ekonomskih razloga, uveden učinak na poslu kao element koji određuje visinu plate, a naknade, koje su činile veliki dio dohotka radnika, su umanjene“, navodi se u izvještaju.
S druge strane, oni nisu uticali na privilegovane pozicije zaposlenih u javnom sektoru, a vlade u oba entiteta nisu pokazale ozbiljnu namjeru da umanje te privilegije.
Ističe se i da je još jedan ključni strukturalni problem u vezi sa tržištem rada ostao bez uticaja novih zakona o radu, a to je slabo poštovanje radničkih prava u praksi.
Korupcija obilježje političkog sistema u BiH
Savjet navodi da mnoge reformske mjere predstavljaju direktnu prijetnju centru sistemske korupcije i političkog patronata, koji su obilježje političkog sistema u BiH.
Kao primjer navodi sektor građevinskih dozvola koji predstavlja tradicionalno polje visokorangirane korupcije. Ističu i da vrijeme sprovođenja reformske agende (2015- 2018) kratko da bi se sa pilot projekata prešlo na rješavanje problema strukturalnim promjenama.
U izvještaju se navodi i da je segment koji naročito udara u centar sistema patronata povezan sa reformama bankarskog sektora. Posebno su naglasili političko kreditiranje privatnih poslova u RS od strane brojnih domaćih privatnih banaka, kao i direktne pozajmice Investiciono-razvojne banke RS, koje je stvorilo ključni instrument vlasti da kontroliše privatni sektor, a što je doprinijelo zamalo finansijskom kolapsu RS posljednjih godina.
Uz podsjećanje da je MMF primorao Vladu RS da skloni svoje predstavnike iz direktnog odlučivanja o dodjeli kredita IRB-a i da likvidira dvije privatne banke, u ovom izvještaju se istče i da je RS obavezna da sprovede stres test za još četiri ključne privatne banke.
„Primjena ovih mjera da bi se okončala politička dodjela kredita u bankarskom sektoru značiće odstranjivanje baze moći za vlast u RS, dok gubitak kredita MMF može da znači finansijski kolaps RS u kratkom ili srednjem roku“, naglašava se u izvještaju.
Što se tiče reforme javnih preduzeća, u izvještaju se navodi da je FBiH pristala da Svjetska banka analizira rad svih javnih preduzeća, dok RS nije pristala na takvu saradnju.
Vlade nastavljaju da se zadužuju
Kada su u pitanju javne finansije i fiskalna održivost, u ovom izvještaju se navodi da mjere sprovedene u ovoj oblasti Reformske agende već imaju određen uticaj na javnu potrošnju i fiskalnu konsolidaciju, što se prije svega, ogleda u smanjenju javnog duga i budžetskog deficita.
Međutim, upozoravaju da je i pored toga ukupan javni dug dalje veoma visok, a obje entitetske vlade su nastavile i dalje da se zadužuju kod komercijalnih banaka i da se oslanjaju na kratkoročne mjere za finansiranje budžeta kao što je prodaja trezorskih zapisa.
Što se tiče opšte procjene primjene Reformske agende, navode da se i domaći i strani akteri slažu se da ima nekog napretka te da ovakva saradnja entitetskih vlada i Savjeta ministara na usklađivanju propisa nije viđena prethodnu deceniju.
Međutim, izgledi za dalju uspješnu primjenu Reformske agende ne izgledaju dobro, naročito zato što postoji više nesigurnosti kad je riječ o daljem putu.
„Trenutno ne postoji plan pritiska kako bi se postigla puna primjena kao apsolutni uslov za dalji napredak BiH ka prijemu u EU. Krajem 2016. Evropska komisija je predala Upitnik vlastima BiH, čiji će odgovori omogućiti pripremu Mišljenja EK o aplikaciji za članstvo. Od tada institucije svih nivoa vlasti bile su zauzete odgovarajući na nekoliko hiljada pitanja. Već postoje znakovi da će izgubiti fokus na primjeni Reformske agende, ili gore, da političke elite mogu iskoristiti Upitnik kao izgovor da izbjegnu dalje reforme“, zaključuje se u izvještaju.
CAPITAL: Marina Čigoja