Institut ocijenio da TE „Ugljevik 3“ neće uticati na životnu sredinu

BANJALUKA – Izgradnja i rad termoelektrane „Ugljevik 3“, na čiju izgradnju pravo polaže ruski oligarh Rašid Serdarov, neće imati značajniji uticaj na životnu sredinu ukoliko se sprovedu propisane mjere zaštite.

Tvrde to u Institutu za zaštitu i ekologiju Republike Srpske, u kojem su uradili Studiju uticaja koju je naručio „Comsar Energy“, kako bi došao do ekološke dozvole neophodne za početak realizacije projekta izgradnje TE.

U nacrtu Studije koja je dostavljena Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske se zaključuje kako se mjerama zaštite, koje su definisane studijom, mogu obezbijediti potrebni uslovi za zaštitu životne sredine u smislu uticaja na floru i faunu, pojavu buke, zagađenje zemljišta i drugih segmenata životne sredine i prostora.

„Projekat izgradnje i korištenja TE u opštini Ugljevik, uz poštivanje svih predloženih mjera zaštite životne sredine definisanih u okviru Studije uticaja, prilikom izvođenja građevinskih radova kao i prilikom korišćenja/eksploatacije svešće negativne uticaje u smislu uticaja na životnu sredinu na minimalan nivo“, tvrde u Institutu.

Inače uvid u ovaj dokument moguć je na sajtu Ministarstva i u prostorijama Opštine Ugljevik. Javna rasprava će se održati 30. avgusta u 12 časova u sali hotela „Atlas“ u Ugljeviku,  a primjedbe i sugestije se mogu slati u roku od 15 dana nakon rasprave.

Iako je prvobitno planirano da ovo elektro-energetsko postrojenje ima snagu od 600 megavata, Vlada Republike Srpske je napravila ustupak i dozvolila Serdarovu da poveća snagu i gradi dva bloka od po 350 megavata koji će godišnje proizvoditi 4.900 gigavat časova struje.

Lokacija na kojoj će se graditi elektrana se nalazi na dijelu magistralnog puta Stari Ugljevik – Priboj, samo dva i po kilometra od centra grada, a neposredno uz već postojeću termoelektranu koja posluje u sastavu „Elektroprivrede RS“.

Nova TE prostiraće se na 27 hektara, a vrijednost investicije sa pripremnim radovima iznosi oko 1,2 milijarde maraka.

O koliko velikom postrojenju se radi najbolje govori podatak da će se u njemu godišnje spaliti između 4,17 i 4,32 miliona tona uglja sa površinskih kopova „Ugljevik Istok 2“ i „Delići“ na koji takođe „Comsar“ polaže prava.

Na samom kraju, postrojenje bi trebalo da zapošljava oko 300 radnika.

U Studiji se nedvosmisleno može vidjeti da neadekvatno upravljanje elektranom može imati nesagledive posljedice na zdravlje ljudi, kvalitet vode i vazduha i zemljišta.

„Visoke koncentracije emisija gasova i aerosola iz termoelektrane mogu da zagađuju obradive površine u njihovoj neposrednoj blizini. Iz zemljišta ih biljke apsorbiju i tako ulaze u lance ishrane raznih konzumenata, samim tim je i veći negativan uticaj na zdravlje stanovništva i kvalitet poljoprivrednih proizvoda“, navodi se u ovom dokumentu.

Problema sa zrakom ne bi smjelo biti jer se u Studiji navodi kako će na termoelektrani biti postavljen sistem za odsumporavanje.

Međutim, to su samo procjene i predviđanja. Za opomenu svima je slučaj sa postojećom termoelektranom na kojem sistem za odsumporavanje, vrijedan 160 miliona maraka, zbog brojih propusta ne radi u potpunosti.

Podsjećamo, kako su ranije najavljivali iz „Comsar Energy“ izgradnja TE „Ugljevik 3“ trebalo je da počne prije šest godina i da bude završena do kraja 2016. godine, ali od toga nije bilo ništa.

Kako je CAPITAL nedavno otkrio, Serdarov je ovaj posao prodao „Kinezima“, a kompanije „China Electric“ i „Sunningwell International LTD“ potpisale su ugovor o izgradnji termoelektrane „Ugljevik 3“.

„Nastavlja se projekat, imamo pregovore sa strateškim partnerima, ali ne mogu iznositi detalje. Važno je da će se investicija nastaviti i to će biti u skladu sa svim evropskim direktivama i uz poštovanje normi“, rekao je ranije Siniša Majstorović iz „Comsar Energy“.

CAPITAL: Dejan Tovilović