BRISEL, Evrozona biće suočena sa ekonomskom katastrofom, ukoliko finansijski jače države i centralna banka ne preuzmu dio dužničkog tereta, upozorili su ekonomisti.
“Vjerujemo da Evropa “mjesečari” prema katastrofi nesagledivih razmjera, osjećaj da se domino kockice ruše jedna za drugom, mora biti promjenjen”, navodi se u izveštaju Instituta za nova ekonomska razmišljanja kog podržava poznati milijarder Džordž Soroš.
Političari moraju da riješe dva odvojena problema, nasljeđene troškove „od početka manjkave konstrukcije” evrozone i da isprave strukturu samog bloka, poručuju ekonomisti.
Njihova preporuka je, između ostalog, da se dio duga regiona proglasi zajedničkim, čemu se Njemačka opire, i da se stvori nadnacionalna finansijska institucija, koja bi imala vlast nad nacionalnim regulatornim tijelima.
Ekonomisti, takođe, pozivaju Evropsku centralnu banku da postane zajmodavac u krajnjoj nuždi državama koje ispunjavaju budžetske ciljeve, ili da tu ulogu dodijeli stalnom kriznom fondu regije, Evropskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), i da mu odobri bankarsku licencu.
Ponovo zabrinjava i Grčka, jer sve je jasnije da neće uspjeti da ostvari ciljeve dogovorene kada su joj odobrena dva paketa međunarodne pomoći, što bi je moglo navesti na put ka napuštanju evrozone.
Iako su čelnici prepoznali evropsku potrebu za kolektivnim odgovorom, INET poručuje da se dosada nisu uspjeli dogovoriti oko plana koji bi djelovao uvjerljivo ulagačima na tržištima.
“Dogovori evropskih čelnika na dva samita posljednjih mjeseci nisu otišli dovoljno daleko”, poručuje INET.
Kao što bi trebalo da proglase dio dugova uzajamnim, pri čemu bi ECB trebalo da se obaveže na veće kupovine državnih dugova, zemlje sa fiskalnim suficitom trebale bi da pomognu, poručuje INET.
Međutim, svaki daljni korak prema podjeli tereta državnih dugova vjerovatno bi naišao na oštar otpor Berlina, koji je najveći donator postojećim kriznim fondovima evrozone i koji će biti suočen sa teškim udarcem, ako Atina ne ispuni svoje dužničke obveze, prenose agencije.
