NJUJORK, Na svjetskim su berzama prošle sedmice, drugi zaredom, cijene akcija su porasle, ali u četvrtak je američki Fed povećao diskontnu stopu, što najavljuje kraj ere jeftinog novca i otvara pitanje može li se oporavak američke privrede nastaviti i bez poticajnih monetarnih i fiskalnih mjera.
Početkom prošle sedmice cijene su akcija porasle zahvaljujući dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima niza kompanija i makroekonomskim podacima koji ukazuju na stabilan oporavak najvećih svjetskih privreda. Ali, u četvrtak naveče uslijedio je hladan tuš. Američka centralna banka neočekivano je, po prvi put od 2007. godine, povećala diskontnu stopu s 0,50 na 0,75 odsto, što je na svjetskim finansijskim tržištima izazvalo strahovanja od zaoštravanje monetarne politike u SAD-u.
Poboljšani uslovi na tržištu omogućuju centralnoj banci normalizaciju procesa, ali povećanje diskontne stope ne predstavlja zaokret u monetarnoj politici, poručio je Fed, nakon što je njegov neočekivani potez izazvao naglo jačanje dolara, a pad cijena sirovina i akcija na svjetskim tržištima.
Iako povećanje diskontne stope ne utiče izravno na kamate na kredite Amerikancima, jer se ta kamata naplaćuje bankama samo za vanredne kredite, ulagači na svjetskim tržištima shvatili su taj potez kao dio strategije povlačenja vanrednih mjera koje je Fed uveo prije više od godinu dana kako bi poboljšao likvidnost finansijskog sistema, izazvao pad kamata i potakao izlazak američke privrede iz recesije.
“Prije otprilike dvije godine ciklus izvanrednog labavljenja monetarno-kreditne politike počeo je smanjenjem diskontne stope, što je poboljšalo likvidnost banaka. Pa povećanje te stope znači da je počeo dug put prema normalizaciji politika Feda”, objašnjava Robert Rennie, strateg u australskoj banci Westpac.
Pokušavajući ohladiti tržišta, koja su burno reagovala na povećanje diskontne stope, Fed je saopštio kako ne treba očekivati da će ova “modifikacija voditi u zaoštravanje finansijskih uslova kompanijama i domaćinstvima, te da to ne predstavlja nikakav signal u vezi privrednih izgleda, niti promjene monetarne politike”.
Saopštio je, takođe, da će ključne kamate na savezne fondove, koje određuju kamate na kredite građanima i kompanijama, još neko vrijeme ostati nepromijenjene na rekordno niskim nivoima od 0 do 0,25 odsto.
“Povećanje diskontne stope dio je procesa normalizacije i time se ni na koji način ne najavljuje promjena kamate na savezne fondove”, kazao je James Bullard, predsjednik Fedove filijale u St. Louisu, dodavši da su očekivanja tržišta u vezi povećanja kamata pretjerana.
Ali, s obzirom da je i u Kini nedavno počelo zaoštravanje monetarne politike, ovaj potez Feda smatra se signalom da se bliži kraj periodu jeftinog novca, koji je više od godinu dana bio glavni pokretač izlaska najvećih privreda svijeta iz recesije i osnovna poluga rasta cijena akcija na berzama.
Ulagači se plaše da neće proći puno vremena do povećanja drugih kamata, što bi moglo usporiti oporavak američke privrede, s obzirom da bi porasle kamate na kredite kompanijama i građanima. “Ulagači znaju da Fed kreće prema povećanju kamata. Pitanje je samo hoće li to biti dug ili kratak put”, kaže Quincy Krosby, strateg u firmi Prudential Financial.
Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones indeks ojačao tri odsto, na 10.402 boda, dok je S&P 500 porastao 3,1 odsto, na 1.109 bodova. Nasdaq indeks osvojio je 2,8 odsto, dostignuvši 2.243 boda.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 4,2 odsto, na 5.358 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je četiri odsto, na 5.722 boda, dok je pariški CAC osvojio 4,7 odsto, dosegnuvši 3.769 bodova.
