TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija jutros pale, dok je kurs evra prema dolaru zaronio na najniži nivo u dvije godine, jer su ulagače, ionako zabrinute zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, razočarali podaci o zaposlenosti u SAD-u.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei u 7:30 bio u minusu oko 1,1 odsto, dok su cijene akcija u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,8 i 1,4 odsto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez japanskih bio je na gubitku 0,9 odsto, nakon što je prošle sedmice skočio 1,6 odsto.
Azijske ulagače razočarao je pad cijena akcija na Wall Streetu u petak, nakon što je objavljeno da je u junu u SAD-u broj zaposlenih porastao za 80.000, manje od očekivanih 90.000, pri čemu je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 8,2 odsto, prenosi portal Business.hr.
To je već treći mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste za manje od 100.000, što ukazuje na usporavanje oporavka tržišta rada.
Premda slabiji od očekivanja, ti podaci ipak nisu toliko slabi da bi podstakli američku centralnu banku na novu, treću rundu kvantitativnog popuštanja monetarne politike.
Ulagači pobjegli u sigurnije investicije
To je ulagače navelo da potraže utočište u sigurnijim investicijama, a povuku se iz rizičnijih, kao što su akcije.
Nije ih ohrabrilo ni prošlonedjeljno labavljenje monetarne politike u Kini, evrozoni i Britaniji.
“Fokus se preusmjerio na ekonomske fundamente, a tržište će vjerovatno biti pod pritiskom zbog objave niza ekonomskih pokazatelja u Kini”, kaže analitičar u KTB Securitiesu Park Suk-hyun.
Očekuju se, među ostalim, izvještaji o inflaciji i bruto domaćem proizvodu. U anketi Reutersa analitičari očekuju rast BDP-a u drugom tromjesečju za 7,6 odsto na godišnjem nivou, nakon 8,1-procentnog rasta u prvom kvartalu.
Kina će se boriti za rast
Premijer Wen Jiabao juče je izjavio da Kina mora agresivnije uskladiti ekonomske politike kako bi podržala rast ekonomije koji usporava, što predstavlja signal da će kineske monetarne vlasti preduzeti dalje akcije za podsticanje rasta.
Ulagače zabrinjava i novi rast prinosa na obveznice Španije i Italije, uprkos tome što su nedavno čelnici evrozone postigli dogovor o direktnom finansiranju banaka iz kriznih fondova.
Španski premijer Mariano Rajoy prošlog je vikenda poručio da će vlada uvesti dodatne mjere za smanjenje budžetskog deficita i pozvao lidere evrozone da što prije donesu plan za spašavanje španskih banaka.
Na valutnim je tržištima evro u silaznoj putanji još od prošlog četvrtka, kada je Evropska centralna banka smanjila ključnu kamatnu stopu s jedan na rekordno niskih 0,75 odsto.
Rano jutros njegov je kurs zaronio na samo 1,2225 dolara, najniži nivo u dvije godine, no kasnije se ipak oporavio te vratio na nivoe od petka, oko 1,2280 dolara, prenose agencije.
U odnosu na japansku valutu, cijena evra takođe se kreće na nivoima od kraja prošle nedjelje, oko 97,90 jena.
Kurs dolara prema japanskoj valuti stabilno se, pak, kreće oko 79,70 jena.
Nakon što je u petak potonula za 2,7 dolara, jutros je terminska cijena nafte na berzi u Njujorku ojačala 30-ak centi, na 84,80 dolara po barelu.