BANJALUKA – Imovina “Željeznica RS” (ŽRS) procijenjena je na oko 300 miliona maraka. To je prvi put da su procjenitelji izašli na teren nakon 1992. godine, od kada je osnovano ovo javno preduzeće, i utvrdili koliko ono zaista vrijedi, rekao je “Glasu Srpske” direktor te kompanije Slađan Jović.
Na Banjalučkoj berzi objavljeno je da je Vlada RS upoznata sa informacijom o procjeni vrijednosti imovine ŽRS te da je zadužila nadležne u javnom preduzeću da procjenu imovine uknjiže u poslovne knjige i evidentiraju u svojim finansijskim izvještajima.
Jović je rekao da je procjena imovine urađena u sklopu restrukturiranja javnog preduzeća.
“Ovlašćene procjeniteljske kuće završile su sa procjenom vrijednosti imovine i o tome smo upoznali i Ministarstvo saobraćaja i veza, odnosno Vladu Republike Srpske. Prvi put nakon 1992. godine, od kada je osnovano ovo javno preduzeće, urađena je procjena imovine i to na takav način da je tačno utvrđeno šta je u vlasništvu “Željeznica” prema trenutno važećim zakonskim rješenjima“, poručio je Jović.
Naglasio je da će procijenjena vrijednost imovine biti evidentirana u bilansima ŽRS.
“Nakon što smo završili ovaj dio posla, idemo u proceduru pretvaranja duga u kapital. Time bi trebalo da bude i završena sva priča u vezi sa restrukturiranjem ovog javnog preduzeća. Tu je riječ o onom dugu koji je država preuzimala na sebe o pitanju kredita i vraćala ih u ime ŽRS“, naglasio je Jović i dodao da bi proces restrukturiranja, nakon više pomjeranja zacrtanih rokova, konačno trebalo da bude završen krajem godine.
Do tada bi, naglašava Jović, u sklopu ŽRS trebalo da budu i osnovana tri zasebna preduzeća – za prevoz putnika, kargo i infrastrukturu.
Restrukturiranje ŽRS počelo je 2017. godine, odnosno kada je Svjetska banka u decembru te godine odobrila kredit za taj projekat u iznosu od 51,3 miliona evra. Rok za završetak restrukturiranja do sada je u više navrata pomjeren, odnosno sa 2021. prolongiran je na kraj 2022. godine, pa na 30. septembar 2023, da bi, prema najnovijoj odluci, vremenska odrednica za završetak tog posla dobila novi rok, kraj 2024. godine.
Novi rok aminovao je i Savjet ministara u aprilu 2023. godine, kada je dao zeleno svjetlo za usvajanje Prijedloga amandmana na Sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekat restrukturiranja ŽRS. Taj amandman se nije odnosio na novo zaduženje, već na produžavanje trajanja kreditnog aranžmana do kraja 2024. godine.
8 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Gluposti. Šestotinjak kilometara pruge sa svom infrastrukturom kao i svom ostalom imovinom da vrijedi tresta miliona, presmiješno.Pre nekoliko godina su vršili površinsku rekonstrukciju pruge u dužini šezdesetak kilometara i cijena koštanja je bila milion po kilometru. Stvarna imovina željeznica je više milijardi eura a ne treista miliona maraka. Sad ova procjena je da bi se otelo 20% vlasništva od malih akcionara. Republika Srpska takvim djelovanjem rizikuje da bude tužena za nastalu štetu i za izmaklu korist koja poslije može biti i u milijardama. A kad se dođe na inostrane sudove neće se moći narediti sudijama kako da presude. Zato bi bilo naj jednostavnije i najbolje da se isplate mali akcionari po nekoj normalnoj cijeni gdje bi svaki akcionar potpisao da pristaje na takvu isplatu.Zar im nije dovoljno RTEU-R-A gdje su slovenci nakon više od trideset godina dobili presude u stotinama miliona a isto se predviđa da će se desiti sa RITE-R-A gdje hrvatska elektroprivreda potražuje ogromna sredstva. Da li netko namjerno radi buduće pozicije da se s nekim tali.
Kakav je tu scenario sad pretvaraju kapital … kazu vrijede 1 KM. Da li trebamo svi tuziti ili je dosta jedna tuzba ?
Otmi od naroda parola, samo zezaj i zajeb.. A vamo milioni frcaju na sve strane, kad i koliko im je dosta. Koliko treba još ?
Republika Srpska takvim djelovanjem rizikuje da bude tužena za nastalu štetu i za izmaklu korist koja poslije može biti i u milijardama. Kako treba ovo tuziti pojedinacno ili zajedno, ili ako jedan tuzi moraju svima dati pravu vrijednost
Ugasite ovu bruku samo pravi troskove a nicemu ne sluzi. Niti se ko vozi sa tim niti se sta prevozi.
Ti procijenitelji koji su radili procijenu su radili kako im je netko naredio da procijene a ne koliko stvarno vrijedi. Nisu ni približno utvrdili vrijednost. Vrijednost je sigurno bar deset puta veća i to kad se uzme u obzir samo pruga odnosno vrijednost tog dijela imovine željeznica. Pruge ima 610 kilometara. Metar tračnice je težak 217 kg što iznosi 610000*217=132.370.000 kg željeznih tračnica. Ako uzmemo da je kg tračnice minimum 3KM dobijemo 132.370.000 kg *3KM=397.110.000 KM samo za tračnice. Sad imaju pragovi šerafi držači, kamen određene kvalitete, zemljišteispod tračnica i sa obe strane tračnica. Kamena u jednom metru dužnom pruge ima najvjerovatnije bar pet kubika a taj kamen je dosta skuplji od običnog pijeska te se može predpostaviti da bi trebao koštati oko 50KM *5 kubika metar dužni što je oko 250KM kamena po metru dužnom. To bi bilo za 610km pruge 610.000m *250KM=152.500.000KM. Znači kamena ima za minimalno 152,5 miliona KM. Ako uzmemo da bi pragovi, šerafi i držači pruge koštali bar kao tračnice koje koštaju =397.110.000KM+397.110.000+152.500.000=946.720.000KM. Na ovaj iznos treba dodati cijenu zemljišta i negdje elektromreže te dobiti koliko najmanje košta samo pruga. Znajući da željeznice imaju ogromnu ostalu imovinu utvrđrni iznos od trista miliona je potpuno nerealan. Vjerovatno će se jednog dana na međunarodnim sudovima utvrđivati stvarna vrijednost imovine željeznica u ovom vremenu.
Treba samo paziti da se taj Republika Srpska puno ne nasikira. Ja ne znam ko je to u ovom slučaju. Pred izbore znamo ko je to, kao i kad se uzimaju krediti. A kad treba vraćati ili plaćati po sudskim presudama, tad se ne zna ko je taj Republika Srpska.
Лијепо од кроата.