Imovina pod lupom

BANJALUKA  Niko u Republici Srpskoj još ne zna pouzdano koja je imovina naših preduzeća, ustanova i građana ostala u Hrvatskoj i kolika je njena realna vrijednost – ranije su čak i neki zvaničnici iz Srpske tvrdili da je vrijednija od dvije milijarde maraka, dok je u isto vrijeme Hrvatska potraživala od BiH imovinu vrijednu gotovo 500 miliona maraka.

To su naravno samo pretpostavke. Izvjesno je, međutim, da će sve biti jasnije kada se u potpunosti riješe imovinsko pravni sporovi između Republike Srpske i Hrvatske.

        Na to se po svoj prilici neće još dugo čekati. Hrvatskoj se žuri jer joj je rješavanje svih spornih pitanja sa susjednim državama uslov za ulazak u Evropsku uniju, a iste obaveze očekuju i BiH s obzirom da je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

        Poznato je da Hrvati nikako nisu mogli da dogovore sa Slovencima o granici u Piranskom zalivu, pa je to sada predmet međunarodne arbitraže.

Još je neizvjesno kako će da teku razgovori između BiH i Hrvatske. Prvi koraci su već učinjeni. Predstavnici dvije države dogovorile su da dva ministarstva pravde razmijene podatke o imovinskim potraživanjima. Već je urađen i prijedlog ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa između BiH i Hrvatske koji je ovih dana bio na analizi stručnjaka. Oni bi u taj dokument trebalo da ugrade najvažnije detalje kako bi se zadovoljili interesi svih strana.

U posljednjih nekoliko mjeseci o tom izuzetno značajnom međunarodnom ugovoru mnogo riječi bilo je i u Republici Srpskoj. Vlada Republike Srpske je na sjednici 24. marta ove godine imenovala radnu grupu za analizu prijedloga ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa između BiH i Hrvatske kako bi se došlo do najpovoljnijih rješenja za zaštitu imovinsko pravnih interesa Srpske u Hrvatskoj.

        Predsjednik te radne grupe je dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović, a tu su i predstavnici pet ministarstava i to: pravde, privrede, finansija, izbjeglih i raseljenih lica i lokalne uprave te dva predstavnika Investiciono-razvojne banke.

        Toj radnoj grupi Vlada je povjerila zadatak da analizira prijedlog ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa između BiH i Hrvatske i da u roku od 60 dana predloži Vladi najpovoljnija rješenja za zaštitu imovinsko pravnih interesa Republike Srpske koja bi obavezno morala da se nađu u tom međunarodnom dokumentu.

        “Mi smo završili taj posao i dostavili smo Vladi Republike Srpske svoj izvještaj sa jasnim primjedbama na ponuđeni tekst ugovora. Bavili smo se isključivo imovinom Republike Srpske. Vjerujem da će uskoro o tim našim primjedbama i sugestijama Vlada Republike Srpske da zauzme svoj stav koji će biti obavezujući za sve predstavnike Republike Srpske u zajedničkim institucijama koji na bilo koji način budu učestvovali u razgovorima sa Hrvatskom”, rekao je za Srnu profesor Vitomir Popović.

Taj sporazum sa Hrvatskom, prema njegovim riječima, treba da reguliše sve imovinsko-pravne odnose između Republike Srpske i Hrvatske.

        “To znači da će se tim dokumentom regulisati vlasnička prava, stanarska prava, obligaciono pravna potraživanja. Moraće da se riješe sva sporna pitanja oko brojnih srpskih vikendica na moru, odmarališta naših preduzeća, naftovoda kroz Hrvatsku i druge imovine koja je vezana za taj naftovod. Trebalo bi da tim dokumentom budu regulisana i ulaganja Republike Srpske u izgradnju hidro elektrane Dubrovnik, i ulaganja Hrvatske u izgradnju termo elektrane Gacko i nekih drugih objekata.

        U skladu sa sporazumom o sukcesiji stanje ove imovine mora da se utvrdi sa danom 31. decembrom 1990. godine. Ovim dokumentom urediće se i pitanja kojim se regulišu odnosi između dijelova preduzeća koja su osnovale druge države, npr. između dijelova preduzeća koja se nalaze kod nas u Republici Srpskoj a njihov osnivač je preduzeće koje ima sjedište u Hrvatskoj i obrnuto” – objasnio je Popović.

Riječ je o veoma kompleksnom i teškom sporazumu, kaže on, i naglašava da je Republika Srpska veoma zainteresovana da tim međunarodnim dokumentom zaštiti svoje interese i interese svojih stanovnika.

        “Ako sam dobro informisan, Federacija BiH na sjednici svoje vlade nije imala nikakvih primjedbi na prijedlog tog dokumenta. To nas, naravno, ni u čemu ne obavezuje”, rekao je Popović.

        Sigurno je da će se sada u cijeloj ovoj priči aktuelizovati i ubrzati i razgovori o granici između Hrvatske i Srpske, odnosno BiH.

        “Ova radna grupa se sada time nije bavila. Smatramo da je, ukoliko bi se prihvatale avnojske granice, u tom slučaju granica sredinom rijeke Une a nikako u Kostajnici koja je na teritoriji Republike Srpske. Taj sporazum trebalo bi sveobuhvatno da riješi sva sporna pitanja sa Hrvatskom pa tako i pitanje granice”, rekao je Popović.

        Tim sporazumom trebala bi da bude obuhvaćena i imovina Srba koji su u akcijama hrvatske vojske i policije “Bljesak” i “Oluja” protjerani iz Hrvatske. Jer, kao što je poznato, u Hrvatskoj su ljudima oduzimali zemlju i druge nekretnine samo zbog toga što nisu platili porez.

        Oduzeta su im i stanarska prava. Zbog toga će, prema Popovićevim riječima, Republika Srpska insistirati da se tim sporazumom Srbima protjerani iz Hrvatske vrati dostojanstvo i imovina koju su prije rata stekli mukotrpnim radom..

        “U prijedlog teksta tog ugovora stavili smo zahtjev da se raspravlja o imovinsko-pravnim odnosima nastalim iz takozvanih obligacionih ugovora. Na primjer o našim ulaganjima u HE Dubrovnik čija vrijednost prelazi 700 miliona maraka. Mi, naravno, ne sporimo ni Hrvatskoj da im pripadne sve što je njihovo u Republici Srpskoj. To je prije svega imovina preduzeća INA, bivšeg “Borova”, Splitske trgovine i nekih drugih preduzeća.

        Na drugoj strani Republika Srpska će sigurno potraživati izuzetno vrijednu imovinu naših preduzeća koja je ostala u Hrvatskoj. Riječ je uglavnom o brojnim odmaralištima. Poznato je da je u Hrvatskoj bio u proceduri zakon po kojem je imovina tih bivših društvenih preduzeća koja se nalazila na takozvanom pasivnom podbilansu jednostavno oduzeta tim preduzećima”, naveo je Popović i zaključuio:

        “Ta imovina mora da dobije svoj titular u Republici Srpskoj. Tu se prije svega misli na imovinu bivšeg `Čajaveca incela`, `Elektroprivrede Republike Srpske`, MUP-a i imovinu još mnogih preduzeća i ustanova sa ovog područja koja je prije rata bila u njihovom vlasništvu”. Srna