BEOGRAD, Prijedlog izmjena i dopuna seta finansijskih zakona, kojima se garantuje isplata štednih uloga do 50.000 evra, ne odnosi se na bilo koju konkretnu banku.
Ona ima cilj da ojača zaštitu bankarskog sistema, što je učinila i Evropska unija nakon ekonomske krize, kaže državni sekretar u ministarstvu finansija Slobodan Ilić.
“Izmjene zakona nisu vezane za bilo kakvu konkretnu situaciju, već za stvaranje sistemskog okvira koji je kompatibilan sa svim ovim što se dešava u EU i u svijetu”, rekao je Ilić.
On je podsjetio da, poslije ekonomske krize, sve zemlje u svijetu rade na jačanju sigurnosti svog finansijskog i bankarskog sistema.
Vlada Srbije predložila je juče izmjene i dopune seta zakona iz oblasti finansijskog sistema kojima se predviđa da država obezbjeđuje isplatu svih štednih uloga do 50.000 evra u roku od tri dana, bez obzira na to da li je banka iz koje se novac povlači u stečaju ili likvidaciji.
“Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i zemlje BRIK-a nastoje da poslije velike ekonomske krize dodju do bolje finansijske regulacije bankarskog tržištu”, dodao je Ilić i podsjetio da su takve mjere neophodne kako bi se predupredilo nastajanje neke druge slične krize.
Prema njegovim riječima, Srbija je samo jedna u nizu zemalja koje te mjere primjenjuju, naglasivši da ne postoji bojazan da je neka banka u Srbiji u nekom problemu, već se radi samo o obavezi Srbije da unaprijedi svoj finansijski sitem i prilagodi ga onom što važi u EU.
Vlada je saopštila da se izmjenama i dopunama seta zakona iz oblasti finansijskog sistema koje je predložila, obezbjeđuje dodatna stabilnost bankarskog sektora i veća zaštita štediša, a država postaje garant svih štednih uloga do 50.000 evra, po svakom deponentu u svakoj banci pojedinačno.
Riječ je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za osiguranje depozita.
Izmjenama seta zakona uvedena je i mogućnost povećane zaštite depozita davanjem “blanketne garancije države”, kojom se može privremeno povećavati iznos osiguranih depozitali i/ili uključiti neosigurane kategorije. Prilikom odlučivanja o tome kako će se postupati sa eventualno problematičnim bankama u budućnosti, uveden je princip najmanjeg troška, što znači da će biti primjenjeno rješenje koje izaziva najmanji teret poreskim obveznicima. Tanjug