SARAJEVO, Ukoliko vlasti u BiH ne preduzmu hitne mjere, domaća prehrambena industrija biće pred kolapsom zbog ulaska Hrvatske u EU, upozorio je danas u Sarajevu ekonomski analitičar u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić.
“Ulazak naših susjeda u EU 1. jula 2013. godine onemogućiće kompanijama iz BiH da prema sadašnjim uslovima izvoze robu u Hrvatsku, koja im je najznačajnije tržište”, rekao je Hasić na konferenciji za novinare.
On je podvukao da su, iako je BiH tražila sedam graničnih prelaza, EU i Hrvatska prihvatile da samo dva prelaza na 1 010 kilometara granice budu opremljena za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda.
”Ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan dio izvoza mliječnih proizvoda, mesa i jaja iz BiH u Hrvatsku moraće da bude ukinut kada se Hrvatska pridruži EU. To će posebno biti teško za male proizvođače, a dodatni troškovi transporta bi mogli da unište njihove poslove”, precizirao je Hasić.
Prema njegovim riječima, institucije vlasti u BiH moraju hitno da donesu i usklade pojedina zakonska rješenja sa evropskom legislativom, a neophodno će biti i uspostavljanje laboratorija koje će vršiti kontrolu kvaliteta u skladu sa standardima EU.
”Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda predstavlja jednu od rijetkih prehrambenih djelatnosti u BiH koja ostvaruje spoljnotrgovinski suficit, i ukoliko ne budemo imali akreditovane laboratorije, izvoz ovih artikala može biti u potpunosti blokiran”, naglasio je Hasić.
S ciljem brže pripreme BiH za ublažavanje posljedica ulaska Hrvatske u EU, on je pozvao vlasti u BiH da hitno donesu zakon o sistemu državne pomoći, da obezbijede finansijska sredstva i formiraju fondove za podršku nadležnim institucijama i privredi u procesu usklađivanja rada i standarda sa EU.
Hasić je naveo da bi od EU i Hrvatske trebalo zatražiti omogućavanje prelaznog perioda primjene propisa EU na plasman domaćih proizvoda na tržište Hrvatske, od momenta njenog ulaska u EU.
BiH je za prvih devet mjeseci ove godine ostvarila spoljnotrgovinsku razmjenu sa Hrvatskom od oko 17,5 milijardi KM, pri čemu je izvoz bio 6,3 milijarde KM, a uvoz 11,2 milijardi KM, što je rezultovalo deficitom od oko 4,9 milijardi KM. Srna
