BANJALUKA, SARAJEVO – Proizvodnja cigareta nekada je zahtijevala tehnologiju koja je bila smještena samo u velikim fabrikama. Danas, svako ko ima nekoliko hiljada maraka može da uspostavi sopstvenu liniju i veoma brzo vrati uloženi novac u svoju investiciju, pokazuje istraživanje portala CAPITAL.
U prilog onima koji se bave nelegalnim biznisom sa akciznom robom ide to što rezani duvan i ostali repromaterijal može da se nabavi na svakom ćošku, kao i činjenica da je proces proizvodnje do maksimuma pojednostavljen.
Za samo par sati koliko smo ispitivali tržište, na internetu smo skupili desetine ponuda za mašinu koja se može transportovati bilo gdje u prtljažniku putničkog automobila, a koja za sat vremena može da proizvede i do 3.000 cigareta.
Oni sa kojima smo pričali, ponudili su nam obuku, redovan servis, ali kontakte za nabavku repromaterijala. Takođe, slali su nam i snimak kako mašina radi.
Ubjeđivali su nas da prevelikih razloga za brigu nemamo te da je potrebno samo da budemo oprezni kako ne bi došli u fokus istražnih organa.
Po pitanju plasmana, tvrde, ne bi smjelo biti problema jer su cigarete iz ilegalnih fabrika daleko jeftinije od onih koje su obilježene akciznom markicom.
“Samo trebaš naučiti kako da osušiš robu, jer mašina ne može sa sirovom da radi, zaglavi se”, kazao nam je prvi prodavac koji je za 1.350 evra nudio mašinu za punjenje koja, kako tvrdi, može proizvesti između 12 i 15 šteka cigareta na sat.
Nešto jeftiniju mašinu, koja košta oko 2.500 maraka smo našli kod drugog ponuđača. Kako nam je priznao, bavio se proizvodnjom, ali kao i mnogi u BiH, odlučio je da sreću potraži u inostranstvu zbog čega je i prodaje.
“Može da pakuje oko osam šteka po satu, s tim da ima i turbo punjenje. Sve je automatsko, a sam namještaš tvrdoću i punjenje cigareta”, pojašnjava on.
Jedan od trgovaca nam se pohvalio kako su njegove mašine jedine takvog tipa u cijeloj zemlji.
“Imaju štelovanje tvrdoće, zaštitu od preopterećenja. U slučaju kvara nekog dijela isti može biti na vašim vratima za par dana i sami ga možete montirati uz moje instrukcije”, hvali se on.
U fiktivnoj potrazi za opremom nabasali smo i na osobu koja tvrdi da njegova mašina može da napravi i 16 boksova na sat uz pravilnu pripremu materijala i rukovanje mašinom.
“Mašina je 1.500 evra. Ljudi kupe mašinu od nekih likova jeftinije za 100-200 evra pa onda dođu meni i kukaju kako ne mogu da rade sa njom jer im oni ne znaju da uspostave mašinu da funkcioniše kako treba”, ispričao nam je.
Inače, Uprava za indirektno oporezivanje je početkom maja ove godine oduzela sličnu mašinu na području Tuzlanskog kantona.
Oprema je uzeta u sklopu akcije kodnog naziva “Zmaj”. Takođe tada je oduzeto i 11 kilogarama sitno rezanog duvana te 5.200 fabrički napunjenih cigareta.
Početkom godine, u Širokom Brijegu takođe je otkrivena fabrika za ilegalnu proizvodnju cigareta i to namijenjenih za evropsko tržište.
Akciju je sprovela Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), ali o konkretnim rezultatima nisu obavijestili javnost.
Potrošači uglavnom biraju ilegalni duvan
Generalno, istraživanje koje je sproveo IPSOS pokazuje da je ilegalno tržište duvanskih proizvoda u zemlji i dalje visoko sa udjelom od čak 35 odsto.
U tom istraživanju se navodi da šverceri cigareta i rezanog duvana bez obzira na borbu nadležnih i dalje uspijevaju da se održe na tržištu.
Volumen ilegalnih cigareta, tvrdi se u istraživanju IPSOS-a, je u godini dana narastao za više od četiri puta.
Oni primjećuju da se prosječna cijena nelegalnih cigareta približava cijeni legalnih cigareta i iznosi 4,3 KM, ali da je i dalje velika potrošnja ilegalnog rezanog duvana, sa udjelom od 30,9 odsto u ukupnoj potrošnji.
Upravo ovaj podatak po ocjeni Saše Grabovca, izvršnog direktora Udruženja ekonomista Republike Srpske RS SWOT pokazuje da rezultati u borbi protiv ove pošasti postoje i da su vidljivi.
On smatra da je to indirektni dokaz da su nadležni poboljšali svoj rad u posljednjih nekoliko godina.
“Distributerima koji se bave ovom vrstom nelegalnih aktivnosti otežan je posao, odnosno nabavka i distribucija”, kaže Grabovac.
On smatra da bi fokus kontrolnih organa u budućnosti trebao da bude u onlajn sferi.
Naime, kako dodaje, primjetno je da je porasla nelegalna trgovina putem onlajn platformi, društvenih mreža i oglasa.
“Oni koji se bave prodajom su sve vještiji i u tom smjeru bi trebalo povećati aktivnosti te kadrovski i kroz opremu ojačati nadležne institucije kako bi bile uspješne u toj borbi”, kazao je Grabovac.
Generalno, brojke govore da je u prošloj godini potrošeno preko 2.000 tona rezanog duvana, a da se u ogromnoj mjeri (97 odsto) kupci odlučuju za ilegalni.
Građani najbolji inspektori
Bez obzira na to, u UIO BiH kažu da sve ukazuje da se crno tržište postepeno smanjuje. Navode da je borba strateška i kontinuirana.
Tako se već petu godinu u nizu sprovodi kampanja “Stop švercu” u kojoj je vrijednost oduzetih cigareta i duvana oko 12,5 miliona maraka.
“Građani BiH su možda i najbolji inspektor jer upravo oni u svojoj najbližoj okolini u kojoj žive mogu znati da li se cigarete prodaju sa akciznim markicama UIO ili ne. Ukoliko građani žele biti potpuno anonimni najbolje je da koriste otvorenu liniju 080 020 607 zato što su svi pozivi besplatni i anonimni, linija je podešena tako da se ne vidi s kojeg broja zovu, a nisu dužni ostavljati bilo kakve lične podatke. Važno nam je samo da prilikom poziva ostave što više konkretnih informacija”, poručuju iz Odjeljenje za komunikaciju i međunarodnu saradnju.
U prilog svojim tvrdnjama navode i da je došlo do značajnog povećanja izdatih akciznih markica na ovu vrstu proizvoda.
Upoređujući podatak iz 2020. godine kada je UIO izdala 171,8 miliona akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, sa podatkom iz 2023. godine kada je ukupno izdano 270,3 miliona markica, može se zaključiti da je u posmatarnom periodu Uprava izdala 57,3 odsto više markica.
Rast izdanih akciznih markica nastavljen je i u 2024. godini, upoređujući podatke za dva mjeseca 2024. sa istim periodom 2023. godine, gdje je UIO izdala za oko 33 odsto više akciznih markica.
“Svi prethodno navedeni pokazatelji rezultat su pojačanih aktivnosti UIO, koje se u posljednje vrijeme intenzivno sprovode na suzbijanju nelegalne prodaje ovih akciznih proizvoda što je rezultiralo značajnim zapljenama na ilegalnom tržištu, na koji način je sužen prostor za djelovanje pojedinaca i grupa, ovih vrsta nezakonitosti”, poručuju iz UIO BiH.
CAPITAL: Dejan Tovilović
