STOKHOLM, Švedska kompanija za proizvodnju namještaja IKEA izrazila je duboko žaljenje što je iskoristila prisilni rad zatvorenika u nekim pogonima u bivšoj komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, prije više od dvije decenije.
IKEA je saopštila da su zatvorenici u Istočnoj Njemačkoj, uključujući mnoge političke disidente, bili uključeni u proizvodnju namještaja za Ikeu prije 25 do 30 godina.
U izvještaju kompanije navodi se da su menadžeri bili svjesni mogućnosti da će zatvorenici biti korišteni u proizvodnji i preuzeli su neke mjere da to spriječe, ali to nije bilo dovoljno.
“Duboko žalimo što se to dogodilo. Korištenje političkih zatvorenika za proizvodnju IKEA ni u jednom trenutku nije prihvatila”, izjavila je menadžer kompanije Žanet Skjelmose, a prenosi Frans pres.
Ona je dodala da u to vrijeme firma nije imala dobro razvijen sistem, koji postoji danas, i nije urađeno dovoljno da se to spriječi.
IKEA je zatražila od revizorske kuće “Ernest i Jang” da razmotri ove navode, koji su se prvi put pojavili početkom godine u jednom švedskom dokumentarcu, ali je to pitanje prvi put iznijela grupa za ljudska prava 1982. godine.
Predsjedavajući grupe žrtava UOKG Rajner Vagner rekao je da je IKEA bila samo jedna od kompanija koja je koristila prisilni rad zatvorenika u Istočnoj Njemačkoj od 1960-ih do 1980-ih godina.
“IKEA je samo vrh ledenog brijega”, rekao je on agenciji AP.
Vagner je izrazio nadu da će IKEA i druge kompanije razmotriti kompenzaciju bivšim zatvorenicima, od kojih mnogi imaju trajne fizičke i psihološke posljedice zbog rada na koji su bili prisiljeni.
“IKEA je tu preuzela vođstvo i mi smo im veoma zahvalni”, rekao je on na konferenciji za novinare u Berlinu.
Istoričari kažu da je prisilni rad bio raširena pojava u Istočnoj Njemačkoj, kojoj je bila potrebna čvrsta zapadna valuta da podrži njenu plansku privredu. Procjenjuje se da je rad zatvorenika koštao jednu desetinu onoga što bi koštao na zapadu.
Aktivista i bivša zatvorenica Anita Gosler rekla je da su zatvorenice zloglasnog zatvora Hoenek u Istočnoj Njemačkoj morale da šiju posteljinu za strane kompanije.
“Bile su tri smjene dnevno i niste smjeli da odbijete da radite. Ako biste to ipak učinili zatvorili bi vas u mračnu ćeliju i držali na hljebu i vodi tri dana. Do 1980. godine zatvorenike su slali i u takozvanu ‘vodenu sobu’, u kojoj su morali da sjede satima u vodi do koljena”, rekla je ona.
Goslerova je dodala da je jedan zatvorenik uspio nekako da sakrije poruku u krevetni prekrivač, koji je kasnije otkrio jedan kupac na zapadu, što je rijedak dokaz prisilnog rada.
Šef IKEA u Njemačkoj Peter Becel rekao je da će kompanija nastaviti da podržava napore da se istraži korištenje zatvorenika u Istočnoj Njemačkoj.
IKEA ima više od 300 prodavnica širom svijeta i prošle godine ostvarila je promet od 26 milijardi evra.
Kompanija je i u prošlosti imala problema. U jednoj knjizi, koja je objavljena prošle godine, tvrdi se da se osnivač firme Ingvar Kamprad pridružio švedskoj nacističkoj partiji 1943, kada je imao 17 godina, te da je ostao u kontaktu sa nacističkim simpatizerima sve do 1950. godine.
Optužbe koje je iznijela Elizabet Asbrink, poznati švedski novinar i autor, prevazišle su ono što je Kamprad ranije priznao 1988. godine u knjizi o svom životu.
On je tada zatražio oproštaj za “gluposti iz mladosti”.
