BANJALUKA, Igor Davidović, šef bh. misije u sjedištu Evropske unije u Briselu, uvjeren je da naša zemlja nije direktno ugrožena najavama privremene suspenzije bezvinog režima, o čemu se u krugovima EU sve glasnije priča. Davidović naglašava da BiH nije u istoj kategoriji s nekim drugim državama regiona kada se govori o efektivnom broju azilanata.
Osvrnuvši se na evropski put BiH, on izražava nadu da će bh. politički lideri uspjeti ispuniti preuzete obaveze iz “mape puta” već početkom naredne godine, jer bi svako drugo odgađanje u tom kontekstu značilo i prolongiranje dodjele kandidatskog statusa.
Ambasadore Davidoviću, vlasti BiH dobile su posljednje upozorenje Evropske unije da riješe pitanje lažnih azilanata. Možete li, iz prve ruke, kazati koliko je realna opasnost da se od nove godine za BiH aktivira suspenziona klauzula?
DAVIDOVIĆ: Želio bih da mogu dati pouzdanu i tačnu informaciju ili neku procjenu o svemu tome. Naime, lično sam uvjeren da neće doći do suspenzije, jer je liberalizacija viznog režima nešto što nam se dogodilo u najljepšem svjetlu unazad nekoliko godina. Čini mi se da BiH nije direktno ugrožena od suspenzije, barem po statistikama o broju potencijalnih ili stvarnih azilanata koje kažu da mi nismo nosilac tog problema.
Ipak, prema posljednjem izvještaju Frontexa, u posljednjem periodu zabilježen je porast azilanata iz BiH od 61 posto. Šta je nužno i moguće učiniti u najkraćem mogućem roku, koje su hitne mjere da se mogućnost privremene suspenzije preduprijedi?
DAVIDOVIĆ: Vrlo interesantno je da se uvijek operiše procentima, a nikada efektivnim ciframa i stvarnim brojem onih koji su podnijeli zahtjev za azil. Kada se gledaju sami po sebi, nekada su procenti bili i znatno veći od 60 posto. Ali ako se govori o efektivnom broju azilanata, onda je jasno da BiH suštinski nije u istoj kategoriji u kojoj se mogu naći neke druge države iz regiona. Sa druge strane, i Frontex i neke druge institucije EU obično su davale saopštenja u kojima je veoma snažno isticana dobra saradnja sa svim institucijama koje su nadležne za ovu materiju u BiH. Sve što je u našoj moći bilo da se učini je učinjeno; saradnja je obično ocjenjivana kao veoma dobra, sadržajna i efikasna. Tražili smo i sve dodatne informacije od Frontexa i evropskih institucija da bismo eventualno bili još efikasniji. Prema tome, u potpunosti smo na raspolaganju da se taj problem riješi.
Dakle, BiH ipak nije direktno ugrožena?
DAVIDOVIĆ: Nisam najpozvaniji da govorim o tome, jer direktno to nije u nadležnosti Misije, ali na bazi svega što o tome znam smatram da nismo direktno ugroženi i da neće doći do suspenzije bezviznog režima.
Kakav bi općenito efekat imalo moguće ponovno uvođenje viza građanima BiH? Vjerujete li da bi EU takvom mjerom, a u kontekstu evroatlantskih integracija, iznimno pojačala evroskepticizam u našoj zemlji?
DAVIDOVIĆ: Evroskepticizam bi takvom mjerom bio pojačan, i da budem precizan, bio bi sa dobrim razlogom i veoma osnovan. Mi smo u posljednjim godinama viznog režima bili potpuno nezasluženo u statusu nekoga ko je bio do te mjere maltretiran na način kako su to konzularne službe zemalja-članica Šengena činile prema našim ljudima.
Naša zemlja je u ozbiljnim problemima na putu prema EU, koji se nisu mogli sakriti ni prilikom nedavne posjete BiH evropskog komesara Štefana Filea. Misli li Brisel ozbiljno zahtijevajući bezuslovno ispunjavanje svih preuzetih obaveza iz “mape puta”, ili su u tom kontekstu mogući i neki popusti?
DAVIDOVIĆ: Konstatacija na kraju sastanka bh. lidera i Filea bila je obostrana: nije bilo zahtjeva za izmjenu obaveza koje smo preuzeli “mapom puta”. Dogovor je bio samo o rokovima. Dakle, “mapa puta” u izdanju koji je usvojen 27. juna u Briselu ostaje neizmijenjena, a obaveze ostaju jednake. Nije bilo isticanja posebnih zahtjeva za izmjene obaveza, samo se pričalo o rokovima.
Jesu li uslovi iz “mape puta” sve što bh. vlasti još treba da urade uoči predaje kredibilne aplikacije za kandidatski status?
DAVIDOVIĆ: Veoma mi je drago da ste postavili takvo pitanje, a precizan odgovor na njega je – da, to je to. Realizacijom obaveza iz “mape puta” mi ćemo sigurno biti pozvani da podnesemo aplikaciju za prijem u članstvo, čime bi se pokrenula procedura za status kandidata.
Kada, realno, možemo očekivati da se to dogodi, koji je to realan rok?
DAVIDOVIĆ: Dogovoreno je da je sljedeća runda razgovora, a ja je nazivam mjerenjem prolaznog vremena, krajem februara sljedeće godine. A da li ćemo biti u stanju da već u prva tri mjeseca sljedeće godine dođemo u ozbiljan stadij procedure i verifikacije ispunjenja propisanih nadležnosti i obaveza iz “mape puta”, znaćemo vrlo brzo. Realno, a na to često upozoravam naše institucije i autoritete, od momenta podnošenja aplikacije za prijem u članstvo, do momenta dodjele statusa kandidata protiče 18 mjeseci. Prema tome, riječ je o procesu koji je dugotrajan, a odgađanje s naše strane značilo bi i prolongiranje dodjele kandidatskog statusa; mislim da to nama nije u interesu.
Ukoliko bh. vlasti ipak probiju sve “rezervne” rokove za “mapu puta”, koji su po jednima pomjereni za kraj novembra koji je evo istekao, a po drugima do kraja godine, kakve to posljedice može izazvati po evropski put BiH?
DAVIDOVIĆ: Pazite, Evropska komisija nas neće požurivati u bilo kojem smislu, nećemo biti kažnjavani, ali jednostavno nećemo moći da podnesemo zahtjev. A to se onda može razvući na godinu, dvije ili tri. Ovo, posebno naglašavam, u uslovima kada se priča o zamoru od proširenja i te kako ponovo afirmiše u evropskim krugovima i veoma snažno analizira zbog procesa koji se dešavaju u samoj EU. Dakle, proširenje neće biti dominantna tema u narednim godinama i do nas je da donesemo odluku. Lično smatram da bismo statusom kandidata dobili mnogo, a ne bismo izgubili ništa. I budimo realni, u statusu kandidata nećemo biti jednu, dvije ili četiri godine, bićemo znatno duže, a tu procjenu baziram na iskustvu svih zemalja koje su prošle identičnu proceduru. Pa pogledajte zemlje koje su ekonomski uređenije, socijalno kompaktnije, a politički imaju veći stepen kohezije.
Smatram vrlo racionalnim da se, ukoliko bismo dobili kandidatski status, tada na miru posvetimo svim problemima unutrašnje prirode, unutrašnjim dogovorima i uređenju zemlje na način kako se unutar BiH dogovorimo.
EU samo zanima ko je partner za pregovore. Nezavisne novine
