BANJALUKA, Prvi dobrovoljni penzioni fondovi pojaviće se u Republici Srpskoj polovinom iduće godine, pod uslovom da Nacrt zakona o dobrovoljnim penzisjkim fondovima u RS bude usvojen u Narodnoj skupštini sljedeće sedmice, kako je planirano, kaže u intervjuu za “Fokus” pomoćnica ministra finansija RS, Snježana Rudić.
– Osim Triglav Krajina Kopaonik osiguranja, koje je izrazilo želju da postane vlasnik prvog dobrovoljnog fonda, razgovarali smo i s drugim finasijskim institucijama, prvenstveno iz Slovenije, koje su zainteresovane za osnivanje penzionih fondova. Međutim, svi moraju imati u vidu da je RS malo tržište, na kojem, prema procjenama, prostora ima za tri penziona fonda. Iskustva zemalja okruženja pokazuju da je za nesmetan rad fonda potrebno najmanje 30.000 klijenata – objašnjava Rudićeva.
Šta je, zapravo, dobrovoljni penzijski fond?
RUDIĆEVA: To je fond namijenjen dugoročnoj namjenskoj štednji, odnosno za ostvarenje sigurne i stabilne penzije.
Građani uplaćuju doprinose u fond, i nakon ispunjenja uslova, stiču pravo da ta sredstva koriste kao penziju. Postoji i zakonska mogućnost da se novac povuče i prije penzionisanja, kao i mogućnost da se tim novcem kupi polisa životnog osiguranja. Imovinom fonda upravlja Profesionalno društo za upravljanje. Ako građani ne budu zadovoljni njegovim radom, lako će moći promijeniti fond.
Hoćemo li i dalje uplaćivati doprinose u Fond PIO?
RUDIĆEVA: Da. To je prvi stub budućeg penzionog sistema, i on će i dalje biti obavezan. Građani mogu uplaćivati u oba fonda, kako bi na kraju dobijali penziju iz dva izvora. To pruža sigurnost, u slučaju da jedan od stubova zakaže. Takođe, u dobrovoljni fond mogu uplaćivati i nezaposleni građani, na primjer, roditelji svojoj djeci, kao i supružnici jedno drugom.
Kako se postaje član dobrovoljnog peznionog fonda?
RUDIĆEVA: Član može postati svaki punoljetni građanin RS, ako uplaćuje novac, bez obzira da li je osiguran po sadašnjem penzionom sistemu. Drugi način jeste kolektivno učlanjenje, na primjer, radnika jednoga preduzeća.
U tom slučaju, poslodavac zaključuje ugovor sa fondom, pri čemu se obavezuje da će uplaćivati sredstva u ime radnika. Međutim, to ne znači umanjivanje uplata u obavezni penzioni fond. Iskustva iz okruženja pokazuju da poslodavci rado prihvataju dobrovoljne penzijske fondove, jer dobijaju određene poreske olakšice, koje su predviđene i našim zakonom.
Kada građani mogu povući svoja sredstva koja su uplatili u fond i kakva je situacija u pogledu iznosa i perioda uplata?
RUDIĆEVA: Prema Nacrtu zakona, predviđeno je da sredstva, odnosno penziju mogu dobiti s navršenih 58 godina života, bez obzira na period štednje. Ako sredstva žele ranije, moraju imati navršene 53 godine života i najmanje pet godina štednje u kontinuitetu. U slučaju smrti, štednja se nasljeđuje, kao imovina. Građani biraju fond, iznos koji će uplaćivati, kao i da li će plaćati jednom mjesečno ili jednom godišnje. Na primjer, u Sloveniji, mjesečna ulaganja iznose oko 30 evra. Za sada ne postoji mogućnost da građani RS napuste obavezno penzijsko osiguranje i sav novac preusmjere u dobrovoljni fond.
Ko sve može osnovati dobrovoljni penzijski fond?
RUDIĆEVA: Većinski paket u društvu za upravljanje fondom mogu imati isključivo finasijske institucije, odnosno banke i osiguravajuća društva. Predviđeno je da minimalan osnivački kapital bude dva miliona maraka. Fondovi, kao konkurenti, imaće pravo takmičenja na tržištu, kako bi ponudili bolje uslove. Ali, zakonom su propisana jasna ograničenja u pogledu marketinga, kako bi se spriječilo obmanjivanje javnosti.
Hoće li fondovi imati pravo ulaganja kapitala i u koje oblasti?
RUDIĆEVA: Da, fondovi su institucije kolektivnog investiranja. Da bi se građanima dala određena zarada, kao kamata u bankama, sredstva se moraju investirati. S obzirom da je njegova svrha stabilna i sigurna penzija, politika investiranja fonda vrlo je stroga i ne dozvoljava velike prihode, ali ni gubitke. Zakonom propisana ulaganja jesu u sigurne hartije od vrijednosti i druge sigurne oblike imovine. Dozvoljeni su i depoziti kod banaka. Pored nadzornog organa, rad fonda pratiće i kastodi banka, koja, kod davanja naloga za investiranje, u realnom vremenu provjerava da li je to u skladu sa zakonom.
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Molim da mi date savet gde je isplativije ulagati slobodan kapital: dobrovoljni penzioni fond, novac u bankama ili akcije. Hvala i unapred zahvalan na pomoci.
smijem se grohotom na ovu vijest.
umjesto da se fokusiralo na osiguranje zivota, izmislja se topla voda.
Moram se složiti sa Lemijem. Osiguranje života je oblast koja je apsolutno nerazvijena u RS i Agencija za osiguranje kada uvede red u AO treba da godinu dvije radi na uređivanju ove oblasti. Umjesto toga ide se u nešto upitne vrijednosti – Penzione fodove. Oni bi trebali da ulažu na ovom našem tržištu kapitala, tako da mi se čini da je njihova jedina svrha da ožive mrtvaca tj- berzu. A da ne govorimo da uvođenje ovakvih penzionih fondova u stvari predstavlja samo polovično rješenje i reformu koja nije ni počela nego se samo tako predstvalja. Ja lično nikad neću da ulazim u štednju za penziju preko ovih investicionih fondova koliko god mamili poreskom olakšicom.