BEOGRAD, Kompanije koje od Srbije dobiju podsticajna sredstva za svako novo radno mjesto, računajući od tek održanog 14. konkursa pa nadalje, zaposlenima će morati da isplaćuju plate najmanje za petinu veće od propisanog „minimalca“. Visina zarada do sada nije bila predmet kontrole Agencije za strana ulaganja, niti Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja.
Od 2006. godine do sada pamti se 57 nerealizovanih projekata iz ovog programa. Većina, 30 kompanija, samostalno je odustala od investicije jer nije bila u mogućnosti da ispuni ugovor, obezbjede bankrasku garanciju ili su jednostavno promijenile poslovnu politiku. Među njima su „Maraks“, koji se očekivao u Prokuplju, „Figrad Setestele“ u Bačkoj Palanci, „Eminent ledžend“, „Dunav“, „Ponteks“…
– Trenutno, imamo 143 „živa“ projekta, koji zajedno donose oko 730 miliona evra investicija u Srbiju i otvaraju više od 25.000 novih radnih mjesta – objašnjava za „Novosti“ Božidar Laganin, direktor SIEPA. – Za to je iz budžeta opredjeljeno nešto više od 110 miliona evra. Raskinuta su 22 ugovora, ali te kompanije nisu ni povukle tranše subvencija.
Dio novca su povukle, ali nisu mogle i da okončaju obećanu investiciju ukupno pet kompanija. I sa njima su raskinuti ugovori, a država im je naplatila bankarske garancije i zatezne kamate. Od tih kompanija naplaćeno je ukupno 4,83 miliona evra.
– Privredno društvo nije bilo u mogućnosti da realizuje investicioni projekat, pa su naplaćene bankarske garancije u iznosu sredstava koja su do tada povukli, kao i zatezne kamate – dodaje Laganin. – Osiguranje novca iz budžeta je svakako najvažniji dio ovog programa. Inače, novac se povlači u četiri ravnomjerne tranše. Prva kada se kupi zemljište, pa kad se obezbjedi dozvola za gradnju, dobije upotrebna dozvola i na kraju kada se zaposli posljednji predviđeni radnik. U skladu sa ugovorom korisnik sredstava je dužan da radnike koje zapošljava u okviru projekta zaposli na neodređeno vrijeme i da dostignuti broj zaposlenih ne smanjuje naredne tri godine nakon isplate svih sredstava.
Nadležne inspekcije
U SIEPA ističu da do sada nisu zabilježeni pokušaji zloupotreba pravila Programa. Visina plata radnika koji su primljeni preko ovog programa subvencija, međutim, nije u nadležnosti SIEPA.
– To čini nadležno ministarstvo i adekvatne inspekcijske službe – kažu u SIEPA. – Na ovom programu se nalaze i investicije koje zapošljavaju manji broj visokokvalifikovanih radnika, programera na primjer, koji primaju neke od najviših plata u zemlji. U našoj javnosti uvijek su atraktivniji negativni primjeri od onih pozitivnih. Da uprostimo
– mi bismo svakako voljeli da svi radnici imaju najviše moguće plate, i onih 20-ak fakultetski obrazovanih programera, kao i onih 2.000 niže kvalifikovanih radnika koji „pletu“ žice u kablove, ali to prosto nije realna ekonomija. Novosti