ZAGREB, Ako vlada hitno ne krene s kresanjem ogromnog, neefikasnog i predobro plaćenog javnog sektora, Hrvatska bi mogla doživjeti sudbinu Grčke.
Trošak koji proizvodi javna uprava, pogotovo zdravstveni, školski i sektor, toliko je veliki da ozbiljno prijeti Hrvatskoj, navodi se, uz primjer da za zdravstvo Hrvatska izdvaja čak osam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) a da, uprkos tome, bolnice grcaju u dugovima, a da je kvalitet zdravstvenih usluga na niskom nivou u poređenju s drugim zemljama.
Armija ljudi u Hrvatskoj zavisi od državnog budžeta, dok samo oko 700 hiljada ljudi radi u sektorima koji proizvode novu vrijednost, a privatne firme su u problemima, a da je jedino što je vlada dosad preduzela – povećanje poreza da bi mogla finansirati tolike finansijske obaveze.
“Ne srežemo li ogroman javni sektor, dogodiće nam se dugotrajna stagnacija i nastavak pada životnog standarda”, prokomentarisao je nezavisni ekonomista Damir Novotni, dok ekonomski strateg Branko Grčić kaže da “Vlada ne pokazuje entuzijazam za reformu javnog sektora, no moraće to napraviti, jer je voda došla do grla. Privredi treba dati da diše, a ne dodatno je gušiti uvodjenjem novih poreza”.
A upravo je to – uvođenje novih poreza – opcija koju vlada opet razmatra, dok ministar finansija Ivan Šuker odbacuje mogućnost zadiranja u budžet, a time i u prava njegovih korisnika.
U javnom sektoru u Hrvatskoj, uključujući i lokalnu samoupravu i javna preduzeća, radi oko 387 hiljada građana ili 8,7 odsto ukupnog stanovništva Hrvatske. Hrvatska je po tome jedna od najbirokratiziovanijih zemalja u Evropi, budući da je svaki 11. Hrvat zaposlen u javnom sektoru.
U Njemačkoj, taj sektor zapošljava samo 5,5 odsto stanovništva. Glavninu zaposlenih u hrvatskoj “birokratskoj hobotnici”, oko 249 hiljada ljudi, apsorbuje javni sektor u užem smislu – državna uprava i javne službe.
Pritom se kao najkritičniji dijelovi najčešće ističu policija i vojska, gdje radi ukupno oko 45 hiljada ljudi. Ali, iz vlade posljednjih dana dolaze signali da bi rezanje javnog sektora moglo da zahvati i bolnice, kojih je, navodno, za četvrtinu više nego što bi trebalo. Tanjug, Jutarnji list