ŽENEVA, Na pregovorima o liberalizaciji svjetske trgovine u Ženevi još jedan dan je prošao bez opipljivih rezultata. Dok SAD i Evropska unija i dalje optužuju zemlje u razvoju da neotvaranjem svojih tržišta za industrijsku robu i usluge sa Zapada izbjegavaju “stvarnu liberalizaciju koja bi otvorila poslovne mogućnosti”, dotle Brazil i Indija optužuju bogate da ne čine dovoljno da sruše zid uvoznih carina i subvencija koji ometa trgovinu poljoprivrednim proizvodima, javlja Rojters, dodajući da je – nekad izgovoreno, a nekad prećutno – sve češće pitanje “vrjedi li uopšte dalji trud?”.
Zemlje u razvoju naglašavaju da bi siromašne države morale da budu u mogućnosti da zaštite poljoprivrednike koji žive od svoje djelatnosti i svoju mladu industriju od punog udara liberalizacije.
I Japanci, koji po svemu pripadaju suprotnom taboru, se osejćaju ugroženim predloženim rješenjima. Dok je ranije predviđano da najmanje osam odsto svih poljoprivrednih proizvoda bude izuzeto iz sistema sniženja uvoznih carina, SAD i EU su se sada udružili u nastojanjima da se zaštita odnosi na svega četiri odsto poljoprodukata.
Japanci su najzainteresovaniji da zaštite svoju proizvodnju riže, koja je znatno skuplja nego drugdje u svjetu ali, po mišljenju domaćeg stanovništva, obezbjeđuje zrno koje ima svojstva i kvalitet s kojim strana riža ne može da se poredi.
Udruženja industrijskih proizvođača iz Argentine, Indije i Južne Afrike izdala su zajedničko saopštenje u kojem stoji da bi se usvajanjem tekućih prijedloga ugrozili ključni privredni sektori u njihovim zemljama, koji obezbjeđuju najviše radnih mjesta.
I pitanje banana i dalje ugrožava pregovore u Ženevi, iako je posljednjih dana bilo nekih razgovora između suprotstavljenih predstavnika južnoameričkih s jedne i karipsko-afričko-pacifičkih proizvođača tog voća s druge strane.
Nezadovoljni su i predstavnici uslužnih djelatnosti. Međunarodna lobistička grupa Koalicija za globalne usluge saopštila je da za gotovo sedam godina tekuće runde trgovinskih pregovora, ministri koji su u njima učestvovali nisu nijednom sadržajno zajednički razmotrili taj sektor, koji u privredi 153 članice STO ima udeo od 50 do 80 odsto.
“Ukoliko tekući pregovori u Ženevi propadnu, a da usluge nisu ni razmatrane, biće to žaljenja vrijedan promašaj da se promovišu najbolje mogućnosti za globalni razvoj i povećanje zaposlenosti”, tvrde u pomenutoj organizaciji.
Nedovoljan optimizam unosi mišljenje vodećeg pregovarača EU Pitera Mendelsona, koji je izjavio: “Potencijalno smo bliži sporazumu nego što smo ikada bili, ali su posljednji koraci najteži i još uvijek djeluju zastrašujuće”.
Relativizujući prilično sumorno stanje u Ženevi, neimenovani evropski diplomata, na kojeg se poziva agencija, je izjavio da je trgovinskim pregovorima često potrebna kriza da bi potom, kad svi razmisle o svojoj ulozi u mogućem neuspjehu, došlo do preokreta.
I dalje bez napretka na ženevskim pregovorima
