ZAGREB, Hrvatski model otpremnina pun je “rupa” i zloupotreba i vapi za promjenama, zaključak je Svjetske banke koja analizira stanje u hrvatskom sistemu otpremnina. Taj izvještaj je Svjetska banka pripremila za hrvatsko Ministarstvo rada i penzionog sistema, a kako piše Jutarnji list, resornom ministru, Mirandu Mrsiću, uzor u reformi je austrijski model.
Austrijski model otpremninu ne veže za rad kod jednog poslodavca u određenom razdoblju, nego za uplate srazmjerno malog doprinosa na plate u poseban fond otpremina. Radnik bi tim novcem mogao da raspolaže kada ostane bez posla, ili da sredstva ostavi na računu u fondu i povuče tek kada ode u penziju.
Austrijsko iskustvo pokazuje da je uvođenje fonda otpremnina pozitivno uticalo na mobilnost radne snage, međutim, stopa povraćaja u štednju u tom sistemu pokazala se slabom.
Koristi od tog modela imali su posebno mali poslodavci, kojima je reforma smanjila probleme s likvidnošću.
Kalkulacije pokazuju da bi primjena tog modela u Hrvatskoj, pod pretpostavkom da doprinos koji bi se na plate izdvajao u fond otpremnina iznosi 1,5 odsto i da je stopa prinosa na kapital pet odsto, odgovarala samo onima koji bi u njemu duže štedjeli, te onima koji imaju veća primanja, navodi se u tekstu Jutarnjeg lista. (Tanjug)