ZAGREB, Vlada pozdravlja mogućnost sklapanja sporazuma Agrokora i banaka, a zakon o sistemskim kompanijama nije plan B nego rezultat Vladine brige za ukupnu gospodarsku i financijsku stabilnost Republike Hrvatske, izjavila je u petak potpredsjednica Vlade Hrvatske i ministar privrede, preduzetništva i djelatnosti Martina Dalić.
Ako se uprava Agrokora približava dogovoru s kreditorima i pronalaženju modela koji će sanirati postojeće poteškoće, mislim da je to dobro. Ako se takav dogovor postigne, očekujem da će u kratkom roku biti sanirani dugovi Agrokora prema dobavljačima, rekla je Dalić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima nakon sjednice Vlade s koje je u hitnu saborsku proceduru upućen prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
Na pitanje je li Vladin prijedlog plan B za slučaj neuspjeha dogovora Agrokora i banaka i može li se zakon u slučaju potrebe donijeti i prije srijede za kada je planirana rasprava u Saboru, kazala je da temeljni motiv zakona nije povezan s bilo kakvim hitnim djelovanjem povezanim s Agrokorom.
Ako se Uprava Agrokora i kreditori približavaju dogovoru Vlada to pozdravlja. Ovaj zakon nije plan B djelovanja Vlade u odnosu na nekoga ili nešto, nego redovita zakonodavna aktivnost Vlade te njezine spoznaje da poteškoće velikih kompanija mogu biti rizik za gospodarstvo RH, rekla je Dalić.
Upitana zašto samo dužnik ili vjerovnik uz suglasnost dužnika mogu zatražiti zaštitu prema zakonu o sistemskim poduzećima, odgovorila je da je u tome “srce ustavnosti” Vladina prijedloga, jer je tako spriječena bilo kakva mogućnost zloporabe zakona.
S druge strane, ako vjerovnik smatra da su utvrđeni stečajni razlozi, on će moći pokrenuti stečajni postupak, a sud će ga uputiti na primjenu novoga zakona, ako poduzeće za njega ispunjava uvjete, dodala je.
To, po njenim riječima, dokazuje da je Vladin prijedlog sukladan Ustavu jer ne otvara prostor da bi država mogla “invazivno” djelovati prema bilo kojoj kompaniji, pa ni u slučaju Agrokora.
“Kada se zakon donese, on neće imati nikakvu trenutnu posljedicu u smislu da uprava Agrokora po sili zakona ili državnoga zahtjeva mora nešto činiti. Kada se zakon donese, uprava Agrokora i njihovi poslovni partneri trebaju nastaviti tražiti načine za rješenje problema, ali ako ustanove da udovoljavaju uvjetima za postupanje po novom zakonu i da im je potreban, moći će ga iskoristiti”, istaknula je potpredsjednica Vlade.
Što se tiče o vijesti o blokadama računa Agrokorovih kompanija, rekla je da su blokade posljedica poslovnih odluka kompanija koje su ih aktivirale.
Istaknula je pritom kako ne može komentirati tajming u kojem su pojedina poslovodstva odlučila prisilno naplatiti svoje tražbine.
Na pitanje je li istina da su ruski kreditori izrazili veliko nezadovoljstvo potencijalnim donošenjem zakona, potpredsjednica Dalić odgovorila je da se sastala s predstavnicima ruskih banaka i prenijela im stav Vlade da je Agrokor privatna kompanija koja mora samostalno pronaći dogovor sa svojim kreditorima te da je odgovornost u najvećoj mjeri na Agrokorovoj Upravi i vlasnicima.
“Za Vladu, u slučaju Agrokora i drugih kompanija, privatne kompanije jesu privatne i u njih država ne može i ne želi ni na koji način direktno intervenirati. Ali, posljedice onoga što vidimo da se događa… jesu da tako velika kompanija ima sistemski rizik za Republiku Hrvatsku i stoga, kao rezultat takvih saznanja imamo ovaj zakonski prijedlog”, kazala je.
Ministar pravosuđa Ante Šprlje je, odgovorajući na pitanje što očekuje od saborske rasprave i glasovanja o prijedlogu zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja s obzirom da je predsjednik Mosta Božo Petrov tražio micanje Ivice Todorića s upravljačkih i vlasničkih pozicija u Agrokoru, odgovorio kako je Vlada jedinstvena da je takav zakon potreban.
Sabor će razmotriti treba li Vladin prijedlog eventualno dopuniti, ali vjerujem da će vlast pokazati spremnost za usvajanje ovakvog zakona, rekao je.
“Držim da će zakon imati potrebnu većinu s obzirom da se radi o potrebnom zakonu. Osobno ne bih glasao za njega kad bih smatrao da je nepotreban ili neustavan”, poručio je Šprlje. Fena