ZAGREB, U Hrvatskoj se, procjenjuju makroekonomisti, recesija nastavila i u drugom tromjesečju ove godine, već sedmom zaredom, ali pad bruto domaćeg proizvoda trebao bi biti sporiji nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku Hrvatske objaviće krajem naredne sedmice prvu procjenu BDP-a u drugom tromjesečju, a očekuje se pad privrede sedmi kvartal zaredom.
Sedam makroekonomista, koji su učestvovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je privreda oslabila jedan odsto na godišnjem nivou. Pri tome svi očekuju pad, i to u rasponu od 0,8 do 1,4 odsto.
Iako oštar, bio bi to manji pad u odnosu na prvo tromjesečje, kada je BDP pao 1,5 odsto.
Domaća privreda slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, ali su negativni trendovi nakon toga nastavljeni.
„U odnosu na prethodni kvartal, u drugom tromjesečju očekujemo nešto povoljnije trendove na strani domaće potražnje jer pozitivniji pokazatelji u trgovini na malo sugerišu manje nepovoljan uticaj lične potrošnje, a očekujemo i daljnju stabilizaciju investitiorske aktivnosti“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Nakon godinu dana neprestanog pada, u maju je promet u trgovini na malo porastao 1,1, a u junu 2,7 odsto na godišnjem nivu. Stoga bi lična potrošnja, nakon dužeg vremena, konačno mogla pozitivno uticati na BDP.
Međutim, „oporavak prometa u maloprodaji još nije na vidiku, jer nastaviće se povećanje nezaposlenosti, a još uvijek je nizak i optimizam potrošača, dok se domaćinstva i dalje razdužuju. Osjetniji oporavak prometa u maloprodaji očekuje se tek kad nastupe nešto povoljniji trendovi na tržištu rada“, navodi se u anketi Hine.
Nepovoljno bi na BDP mogla uticati slabost industrijske proizvodnje. Nakon rasta u prva tri mjeseca ove godine za 1,1 odsto, od aprila do juna industrijska je proizvodnja znatno pala. Ukupno u prvih šest mjeseci ove godine proizvodnja je pala 0,8 odsto.
„Negativan doprinos BDP-u očekujemo od bruto investicija u fiksni kapital, s obzirom na pad obima industrijske proizvodnje i nastavak pada obima građevinskih radova. Međutim, pad privrede vjerojatno je ublažila državna potrošnja, odnosno investicijska aktivnost države“, navodi se u anketi.
Negativan doprinos očekuje se i od neto izvoza, s obzirom da je u prvih šest mjeseci izvoz, izražen u kunama, pao za 4,4 odsto, dok je uvoz porastao 0,1 odsto.
„Iako se u evrozoni, Hrvatskom najvećem trgovinskom partneru, bilježi oporavak potražnje i rast BDP-a u drugom tromjesečju, to se nije oslikalo u kretanjima hrvatskog izvoza i uvoza. Naprotiv, povećan je jaz jer je izvoz roba pao, a uvoz porastao“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Povećane procjene pada BDP-a u 2013.
Zbog nepovoljnih trendova, pojedini makroekonomisti te neke hrvatske i strane institucije smanjili su posljednjih mjeseci procjene za hrvatsku privredu u ovoj godini.
Tako sedam makroekonomista u novoj anketi Hine procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. oslabiti za jedan odsto, dok su prije tri mjeseca očekivali pad od 0,9 odsto. Pri tome svi očekuju pad privrede, i to u rasponu od 0,4 do 2 odsto.
Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb povećao svoju prognozu pada privrede u ovoj godini s 0,5 na 0,9 odsto.
I mnoge inostrane institucije procjenjuju da će hrvatska privreda ove godine dodatno oslabiti. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će BDP pasti 0,2 odsto, dok Svjetska banka očekuje pad od 0,4 odsto.
Evropska je komisija pesimističnija. U februaru je očekivala pad hrvatske privrede u ovoj godini za 0,4 odsto, dok je početkom maja povećala procjenu pada na jedan odsto.
Pad privrede za jedan odsto očekuje i Hrvatska narodna banka, koja je polovicom jula poručila da je procjenu BDP-a smanjila „zbog veće procjene pada lične potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicionog ciklusa, te izostanka oporavka privredne aktivnosti kod glavnih spoljnotrgovinskih partnera“.
Ipak, većina analitičara očekuje nešto povoljnije trendove u drugom dijelu godine.
„Nakon nepovoljne prve polovine godine, treće tromjesečje moglo bi donijeti blagi rast u slučaju uspješne turističke sezone i prelijevanja pozitivnih učinaka na ostale sektore. Uz to, očekuje se i blagi oporavak inostrane potražnje za domaćim proizvodima te realizovanje barem dijela najavljenih javnih investicija. Međutim, sve to neće biti dovoljno za ostvarivanje privrednog rasta u Hrvatskoj u ovoj godini“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
