ZAGREB, Čak 84 odsto hrvatskih građana smatra da političari na osnovu svojih funkcija ne bi smjeli ostvarivati pravo na privilegovane penzije, kažu građani.
Istovremeno, istraživanja pokazuju da čak dvije trećine građana Hrvatske strepi za svoja primanja u starosti.
U Hrvatskoj postoji 13 aktivnih vrsta povlaštenih penzija od kojih najveću pažnju javnosti privlače penzije poslanika u Saboru ili penzije koje dobivaju lica koje su neko vrijeme bila na političkim funkcijama ili su bili članovi vlade.
Da političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene penzije i da uslovi za sticanje penzije političara moraju biti jednaki kao za sve ostale građane, odnosno zasnovani na radu i plaćanju doprinosa, smatra 84 odsto ispitanih.
Da političke funkcije trebaju biti među kriterijumima za povlaštenu penzije smatra tek šest odsto ispitanih, dok deset odsto njih ne zna ili se ne može opredjeliti.
Drugo pitanje bilo je vezano za zabrinutost ispitanih za svoja primanja u starosti, odnosno da li smatraju da im penzija, sadašnja ili ona koju očekuju, može obezbjediti pristojan život.
Dvije trećine ispitanih iskazalo je veću i veliku zabrinutost za svoja primanja nakon penzionisanja – 38 odsto ih je vrlo, a 28 odsto dosta zabrinuto, malo ih je zabrinuto 23 odsto, a uopšte nije zabrinuto 11 odsto ispitanih. Čak 74 odsto sadašnjih penzionera brine kako će im sadašnja penzije obezbjediti pristojan život, od čega je 40 odsto vrlo zabrinuto.
