BEOGRAD, Srbija i Hrvatska su na putu zaključenja sporazuma o sprovođenju aneksa G ugovora o sukcesiji, kaže Gašo Knežević, predstavnik Srbije u Komisiji za sukcesiju imovine bivše Jugoslavije.
On očekuje da će sastanak zemalja nasljednica SFRJ, posvećen podjeli zajedničke imovine, biti zakazan za septembar ili oktobar u Sarajevu, kada bi trebalo da se otkoči dioba nekadašnjih društvenih preduzeća i privatne svojine.
– Ovaj susret smo odlagali zbog izbora, odnosno formiranja nove vlade. Nadam se da ćemo ubrzo postići dogovor sa Hrvatskom oko rješavanja imovine srpskih preduzeća koja u toj zemlji posjeduju uglavnom odmarališta i poslovni prostor – kaže Knežević.
Odmarališta na hrvatskom primorju imaju FAD – Gornji Milanovac, PIK „Bečej”, „Pionir” – Subotica, „Prvi maj” – Pirot, „Kekec” – Subotica, „Sartid-Jugometal”, „Železnice Srbije”, kragujevačka „Zastava” „Kluz”, Beobanka, koja je u stečaju…
Prema nekim procjenama oko 400 preduzeća iz Srbije potražuje imovinu u Hrvatskoj, ali se ne mogu pohvaliti da im je nešto vraćeno. Dosta imovine srpskih preduzeća u toj zemlji je prodato.
Kragujevačka „Zastava”, na primjer, uspjela je da namiri imovinu u Sloveniji i Makedoniji, ali ne i u Hrvatskoj. Na Braču potražuje odmaralište kao i servisno-prodajne salone u još nekoliko gradova. Zoran Mihailović, predsjednik sindikata ovog preduzeća, kaže da oko te imovine, vode i sudske sporove, ali se povodom tog pitanja ništa ne rješava.
– Čekamo diobni bilans. Naše odmaralište trenutno koristi policija Hrvatske. Ako i kada bude vraćena imovina otići će na namirivanje dugova povjerilaca „Zastave automobila”. U Sloveniji i Makedoniji smo uspjeli kroz kompenzaciju da povratimo imovinu . Od prodaje dobijenih nepokretnosti kupili smo mašine za sklapanje punta – kaže Mihailović.
Dejan Jovović, savjetnik u Birou za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, naglašava da je vrijednost zgrada, stanova, odmarališta nekadašnjih srpskih preduzeća ali i lokalnih samouprava u Hrvatskoj u trenutku raspada SFRJ iznosila 1,8 milijardi evra. Dok hrvatska potraživanja u Srbiji dostižu oko 800 miliona evra, napominje naš sagovornik i naglašava da su navedeni podaci preuzeti od Republičke direkcije za imovinu.
Gašo Knežević kaže da su ove procjene stare i da su trenutna potraživanja mnogo manja, jer se „sa većinom te imovine u međuvremenu nešto desilo”. On očekuje da će srpska preduzeća uglavnom biti novčano obeštećena.
Problem sa vraćanjem srpske imovine u Hrvatskoj Jovović objašnjava time što je ova zemlja, prije stupanja na snagu Sporazuma o sukcesiji, Uredbom o nacionalizaciji srpske imovine, prenijela vlasništvo na državu Hrvatsku 1991. godine. Pod uticajem međunarodne zajednice, uredba je povučena, ali je većim dijelom ta imovinu već bila prodata.
Aneksom G, koji se odnosi na društvena preduzeća i privatnu imovinu, sve države su zamrzle imovinsko stanje sa 31. decembrom 1990. godine. Namjera je bila da se sa tim datumom imovina zaštiti i vrati vlasnicima u posjed, a ako je to nemoguće da se isplati novčana naknada po tržišnoj vrijednosti.
Kada je riječ o imovini hrvatskih preduzeća, kao i preduzeća drugih zemalja nastalih raspadom SFRJ, u Srbiji je to pitanje uređeno Uredbom o zaštiti imovine dijelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji bivših republika.
– Ovom uredbom je definisana mogućnost sporazumnog rješavanja pitanja imovine između subjekata iz bivših republika SFRJ i lica organizovanih u Srbiji koja posluju sa navedenom imovinom utvrđivanjem učešća u kapitalu. Sredinom juna 2008. godine Vlada Srbije donijela je uredbu kojom se omogućava prodaja imovine hrvatskih, slovenačkih i BiH kompanija koje su ranije poslovale u Srbiji. Ova uredba, kao i raspisane aukcije za prodaju firmi bivših republika SFRJ je bila privremeno obustavljena, pa je u novembru 2008. godine donesena nova uredba. Novom uredbom predviđeno je da u roku od tri mjeseca društveno preduzeće u Srbiji, čije je sjedište bilo u bivšim republikama SFRJ, sporazumno uredi pravne odnose sa osnivačem iz tih republika. Poslije ovog roka, ukoliko se ne postigne sporazum, nadležni organ Srbije će sprovesti postupak privatizacije – objašnjava Jovović i dodaje da je važenje te uredbe nekoliko puta produžavano.
Dokle se sa tim stiglo i kako izgleda konačni spisak firmi nismo saznali u Ministarstvu ekonomije, kome se podnose zahtjevi, zbog godišnjih odmora onih koji su za ova pitanja zaduženi.
Jovović navodi da prema posljednjim podacima Vlade Srbije početkom ove godine – u Srbiji ima oko 150 spornih kompanija sa mješovitim suosnivačkim kapitalom.
– Samo je za dvije kompanije iz Slovenije, do sada, riješen problem razgraničavanja vlasništva, a stiglo je oko deset prijedloga za rješavanje suvlasništva iz Hrvatske i Slovenije – kaže Jovović. Politika