ZAGREB, Marko Škreb bivši guverner HNB-a, kaže da je plan Hrvatske da uvede evro 2015. preambiciozan.
Škreb koji je glavni makroekonomista Privredne banke Zagreb ne vjeruje da će Hrvatska postati članica evrozone prije 2020 godine.
“Rijetko kojoj zemlji je uspjelo da odmah nakon članstva u EU uđe u ERM II (Evropski valutni mehanizam) i već za dvije godine uđe u evrozonu“, kaže Škreb.
Hrvatska, uprkos krizi koja drma čitavu Evropu još uvijek ima veliku želju da uvede evro što je prije moguće. Boris Vujčić, viceguverner Hrvatske narodne banke, nedavno je izjavio da bi Hrvatska mogla da uvede evro do 2015. godine jer prevladavaju prednosti ulaska u evrozonu zbog visoke evroizacije Hrvatske.
Grčka kriza uzdrmala je same temelje evra, zajedničke valute koju koristi 15 zemalja Evropske unije i još njih izvan te asocijacije.
Estonija bi od 1. januara 2011. trebalo da postane 16. članica evrozone ako se u julu potvrdi takva odluka Komisije. Škreb ističe razliku u odnosu na Hrvatsku, a ta je da Estonija ima valutni odbor od 1992. godine i da je u ERM II sastavu od 28. juna 2004. godine, baš kao i Slovenija, koja je članica evrozone postala samo dvije i po godine nakon članstva u EU.
“Dakle puno zemalja ni nakon šest godina od ulaska u EU nije uvelo evro niti ima izgleda da će to uskoro učiniti”, smatra Škreb.
Škreb sumnja u slabljenje kriterija. „Lično ne vjerujem da će se relevantni forumi odlučiti za slabljenje kriterijuma, naprotiv. To znači da će se uz kriterijume koji postoje vjerovatno mnogo strožije gledati kriterijumi održivosti u srednjem roku jer se neće riskirati s primanjem članova koji bi mogli imati problema“, uvjeren je Škreb. Štaviše, on ne vidi nikakvu nužnost u žurbi za ulaskom u evrozonu.
“Hrvatska se mora fokusirati na svoju (ne)konkurentnost jer je primjer Grčke jasno pokazao da sam evro ne rješava fundamentalne neravnoteže. Naprotiv, on ih de facto prikriva pa onda problemi izbijaju još jače. Stoga bi naš fokus trebao biti na reformama. Ako njih sprovodimo kako treba, ulazak u evrozonu postaće prirodan korak i sredstvo dalje integracije, a ne cilj sam po sebi”, zaključuje Škreb. business.hr