ZAGREB, Hrvatska je zemlja sa velikim stepenom poreske nesigurnosti i zato spada u grupu antiinvesticijskih destinacija, sa trendom daljeg pogoršanja, piše zagrebački “Večernji list” na osnovu istraživanja koje su sproveli konsultanti Revizorske kuće “Diloit” (Delloite).
Istraživanje je obavljeno u 29 zemalja Evrope, od kojih je 21 članica Evropske unije, a na pitanja konsultanata odgovaralo je 800 direktora finansija, među kojima je bilo 17 hrvatskih.
Ovakav stav o Hrvatskoj pokazalo je 79 odsto direktora finansija u velikim hrvatskim firmama, dok je prošle godine takav stav imalo 72 odsto direktora.
Kao glavne razloge za lošu ocjenu direktori su naveli česte zakonske promjene i nedostupnost uputstava iz poreskih struktura.
“Porazno je i da svi ispitanici smatraju da smo najgora zemlja po poreskoj nesigurnosti”, piše Večernji.
Hrvatska nije jedina zemlja za koju strani investitori misle da je nesigurna. Trend nesigurnosti prisutan je u cijeloj Evropi, zbog čega je čak 54 odsto ispitanika izrazilo zabrinutost kada je u pitanju neizvjesno oporezivanje.
U Diloitu ističu da potencijalni ulagači traže odgovor na pitanje kakvi ih porezi čekaju u idućih 10 godina, ali da njihovi konsultanti veoma često nisu u mogućnosti da im na to pitanje odgovore sa zadovoljavajućom sigurnošću.
Hrvatska je i tu u lošem položaju, jer za razliku od mnogih drugih zemalja u kojima postoji pravilo da ulagač podliježe propisima koji su vrijedili u trenutku plasmana kapitala, u Hrvatskoj se ti propisi mijenjaju “preko noći”.
“Strani ulagači teško razumeju obvezu plaćanja članarine Hrvatskoj turističkoj zajednici, Hrvatskoj privrednoj komori, doprinos Hrvatskim šumama, kao i spomeničke rente”, citirane su riječi šefa Odjeljenja za ¬poresko savjetovanje u Diloitu Dražena Nimčevića.
“Večernji list”, takođe, navodi Nimčevićeve riječi da je Hrvatska nekonkurentna u mnogim poljima, od kojih je posebno izdvojio komunalne naknade za nekretnine, za koje je rekao da su višestruko veće nego u Bugarskoj i Rumuniji, kao i oporezivanje rada.
U Hrvatskoj odnos neto plate i pratećih poreza je 63 odsto za državu, a 37 za radnika, dok je, recimo, u Bosni i Hercegovini taj odnos obrnut – 63 odsto za radnika, a 37 odsto za državu, piše list. Tanjug
