ZAGREB, Proizvodi kupljeni na tržištima novijih država članica nerijetko su slabijeg kvaliteta, a i većih cijena.
Iako Hrvati pomno biraju što će se naći u njihovim korpicama, ono što izaberu, sumnjaju, ne znači nužno i da je istog kvaliteta, kao i ono kupljeno u zapadnoevropskim zemljama.
Razliku, posebno na prašku za veš, primjećuje i Puljanka Alenka Čopić, koja kupuje s obje strane granice.
“Puno manje praška potrošim ako ga kupim u nekoj evropskoj državi, nego u istočnoj. Iako je ista marka”, rekla je Alenka za RTL.
I upravo je ta razlika u kvalitetu istih proizvoda koje se prodaju na različitim tržištima, njihovoj ambalaži i cijenama bilo predmet istraživanja. U ovom slučaju proizvodi kupljeni u Češkoj i Njemačkoj.
“Od 24 proizvoda koje smo testirali, osam ih je deklarisano kao različito. Razlike je bilo i u drugim proizvodima, ali one su mogle biti opravdane tehnologijom, skladištenjem ili datumom isteka važenja”, rekla je Olga Sehnal, zastupnica u Evropskom parlamentu.
Jedan od rezultata sprovedenih istraživanja je da su proizvodi kupljeni na tržištima novijih država članica nerijetko slabijeg kvaliteta, a većih cijena.
“Ja odgovore koje dobijam od komisije i proizvođača ne mogu smatrati prihvatljivim jer stalno govore da se radi o sigurnim proizvodima, a to maltene znači ćutite i budite zahvalni da niste otrovani”, izjavila je Biljana Borzan, zastupnica u Evropskom parlamentu.
“Potrošači u Hrvatskoj su svjesni da imaju proizvode koji nisu identični kao zapadnoevropski proizvodi, tj da nove članice Evropske unije ne uživaju u istom kvalitetu proizvoda”, izjavio je Igor Vujović iz Društva za zaštitu potrošača Hrvatske. Poslovni dnevnik
