BANJALUKA – Vrijednost prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Srpskoj u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 107,9 miliona KM i manja je za 12,3 odsto u odnosu na isti period 2023, a razlog je, prema riječima proizvođača, pad standarda, zbog čega kupci mijenjaju navike, odnosno pazare manje količine i hranu slabijeg kvaliteta koja dolazi iz inostranstva.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najviše novca slilo se od prodaje proizvoda šumarstva i to 48,95 miliona maraka te stočarskih proizvoda koji su donijeli 33,49 miliona KM.
Podaci pokazuju da je ukupna vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosila više od 163 miliona maraka, od čega se 55,41 milion odnosio na otkup od porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i on je veći za 34,2 odsto u odnosu na godinu ranije.
Statističari su izračunali da su najveći udio u ukupnom otkupu imali stočarski proizvodi i to 32,84 miliona maraka, dok je vrijednost otkupa voćarskih i vinogradarskih proizvoda iznosila oko 2,78 miliona KM.
Veći otkup, a manju prodaju u četvrtom kvartalu prošle godine na svojoj koži osjetili su i ratari. Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić kazao je za “Glas Srpske” da je, kako su dani prošle godine odmicali, cijena povrća padala, ali i prodaja, na šta je uticalo više faktora.
“Zbog uvoznog povrća većina naših proizvoda propada. Samo je domaćeg krompira ostalo na hiljade tona, jer potražnja nikad nije bila manja, a nema ni naznaka za izvoz, tako da su proizvođači krompira trenutno najugroženiji, jer sugrađani kupuju ovaj proizvod iz Albanije, Egipta i Bjelorusije”, kazao je Ilić dodajući da je sve izvjesnije da će domaći krompir završiti na otpadu.
S druge strane, u Srpskoj je sve tanja ponuda proizvoda iz plastenika jer, kako kaže, više neće niko time da se bavi.
“Najveći problem je to što nema radnika, sezonaca koji bi poljoprivrednicima pomogli, a sve s ciljem nastavka, eventualno proširenja plasteničke proizvodnje”, rekao je Ilić.
Dodao je da će zbog toga u budućnosti paradajz, krastavci, paprike i sve ostalo iz plastnika biti u deficitu.
Predsjednik Grupacije udruženja proizvođača ribe u Privrednoj komori RS i direktor kompanije “Tropik ribarstvo” Zoran Tepić istakao je da proizvodnja u ribarstvu u odnosu na druge vrste mesa nije značajno rasla zbog bioloških uslova koji su vladali prošle godine.
“Potražnja za šaranom trenutno je veća od ponude, zbog čega je cijena rasla. Na rast potražnje je, svakako, uticao i izvoz, na koji smo orijentisani više od 60 odsto. Mogli smo lani, posebno u posmatranom periodu prodati čak više, ali nismo mogli proizvesti koliko se tražilo”, kazao je Tepić dodajući da je trend da se traži veći stepen prerade, zbog čega je potrebno više ribe.
Za kilogram fileta, prema njegovim riječima, potrebno je dva do tri, a za dimljenu i do tri i po kilograma žive ribe.
“Kupci sve više traže gotove proizvode, u smislu da ih ne trebaju čistiti, već da odmah mogu na tavu”, rekao je Tepić.
Sjetva
Darko Ilić kaže da je proljetna sjetva neizvjesna zbog novih poskupljenja.
“Samo je cijena đubriva na bazi azota otišla za 25 odsto. Urea je izašla na 1 200 maraka po toni, dok je samo prije pola godine bila oko 900 maraka. Da li će rast cijena reprometrijala stati, teško je sada prognozirati”, rekao je Ilić. Glas Srpske