Piše: Srđan Bjelić, rukovodilac Sektora za prodaju poslovnih rješenja u kompaniji Mtel Banjaluka
Upotreba lokacijske platforme odnosno mape, u posljednjih nekoliko godina doživjela je ekspanziju korišćenja kod stanovništva.
Globalna IT tranzicija i digitalna transformacija, doprinosi novim rješenjima koji se manifestuju u prikupljanju podataka različitih namjena, a koje se obrađuju unutar različitih platformi i predstavljaju smjer u kojem se kreću softverski i aplikativni sadržaji na tržištu.
Koncept u kojem mapirate lokaciju, nudite transfer informacija i još ako dodate mogućnost upravljanja mjestom ili reklamom, tržišna je utakmcima gdje se tehnološki giganti takmiče svakodnevno.
Koji su prepoznatljivi igrači u domenu lokacijskih mapi?
HERE, Google, TOMTOM, AMap, MAP Box, Baidu, Zenrin i drugi.
Counterpointresearch sproveo je istraživanje više od 25 svjetskih proizvođača lokacijskih platformi. Analiza je uključila 65 ključnih mogućnosti bilo je pregled istraživanja, unutar 7 kategorija, kao što su podaci u vezi lokacije i segmenta karte, usluge lokacije, podatkovne platforme, razvojnog ekosistema, partnera i segment rasta korisnika za lokacijske platforme.
Analiza
HERE platforma proglašena je za najbolju lokacijsku mapu odnosno platformu u svijetu. Ovu titulu HERE petu godinu zaredom ostvaruje. HERE je u većinskom vlasništvu njemačkih kompanija Audi, BMW i Diamler, kao i američkog Intela. Raspolažu kartama oko 200 zemalja i glasovnom podrškom u 94 zemlje.
Drugo mjesto pripada Google, a najbolje rezultate odnose u domenu mapiranja na globalnoj razini, sveobuhvatnosti, pokrivenosti, tačkama interesa i mogućnosti dodavanja nove vrijednosti kao što je potrošački prostor. U prilog ovoj činjenici ide 3,5 milijardi Android korisnika.
Treće mjesto pripada TOMTOM platformi, sa dobrim rezultatima kartiranja i lokacijske inteligencije. U automobilskom sektoru velika je konkurecija između pomenutog TOTOM i HERE.
Četvrto mjesto odnosi AMap i trenutno su u uzlaznoj putanji da postanu jedna od pet vodećih svjetskih lokacijskih platformi, iako su trenutno zastupljeni većinom na području Kine. Pored AMap, na kineskom tržištu zastupljeni su Baidu Maps i Navinfo.
Mapbox zauzima peto mjesto na globalnoj razini. Krase ga vještine koje se temelje na naprednoj vizualizaciji, analitičkim alatima, partnerskom popisu i privlačenju razvojnih programera.
Analiza je identifikovala proizvođače kao što je Naver, Kakao i Tmap, koje se u većini koriste na području Južne Koreje.
U Indiji se preferira MapMyIndia, koji je ujedno jedan od vodećih isporučilaca karata na drugom najvećem svjetskom tržištu. Japansko tržište rezervisano je za Zenrin, koji se sklopio partnerstva sa svjetskim kompanijama, a između ostalih sa HERE.
Srđan Bjelić je Rukovodilac Sektora za prodaju poslovnih rješenja u kompaniji Mtel a.d. Banjaluka. Učestvovao je u realizaciji i implementaciji više stotina telekomunikacionih i ICT projekata u privatnom i javnom sektoru BIH. Autor je prve mobilne aplikacije “Nikolaj” za pretragu Svetinja SPC na području zemalja bivše Jugoslavije.
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
“Učestvovao je u realizaciji i implementaciji više stotina telekomunikacionih i ICT projekata u privatnom i javnom sektoru BIH.” ……
Otkuda Vam ova informacija? Možete li to dokumentovati?
Nije toliko članaka pročitao!!!
@Mirko, svaka čast za komentar. Čuj više stotina ..
Baš tako. Pojam “više stotina” projekata je veći od “par stotina”, pa pretpostavimo da je u pitanju recimo 350 projekata. Ako pretpostavimo da čovjek ima oko 35 godina, to znači da ima oko 10 godina staža (namjerno ne koristim izraz “radno iskustvo”). Uzmimo da je to 12 godina. 12 godina je oko 3000 radnih dana, pa prosta matematika kaže da je po projektu trošio 8,5 dana uz uslov da apsolutno ništa drugo nije radio. Jadni su ti projekti.
Molim Capital.ba za komentar!!!
Želiš da se Capital.ba izjasni zašto ne objavljuje rezultate istraživanja firme Strategy Analytics direktno, već kao autorski tekst (projekat?) osobe koja sa tim istraživanjem nema ništa, kao ni firma za koju radi?