BEOGRAD, Kada je, svojevremeno, djevojka u miraz donosila 20 hektara oranica, mogla se nadati lijepoj udaji.
Sada bi je, međutim, vrlo lako mogli pitati gdje se ta zemlja nalazi, jer od toga, direktno, zavisi i vrijednost miraza. Za hektar zemlje u istočnoj i južnoj Srbiji, naime, dobija se najviše 1.500 evra, dok se u Vojvodini, posebno oko Srbobrana, Stapara ili Inđije, zemljište prodaje i po 20 puta većoj cijeni.
Ovakva situacija, kako objašnjava prof. dr Miladin Ševarlić, agroekonomista, sa beogradskog Poljoprivrednog fakulteta, tumači se vrlo lako, jer je direktno vezana za problem depopulacije sela. Tamo gdje nema stanovnika, kaže Ševarlić, nema ni zainteresovanih za kupovinu, odnosno, za obradu zemlje.
– Cijena zemlje direktno zavisi od njenog mjesta, ali tu ima još mnogo faktora, kao što je kvalitet, da li je u pitanju veća ili manja parcela, da li ima kanale za odvodnjavanje ili bunar za navodnjavanje, da li je u blizini puta ili duboko u ataru – nabraja Ševarlić. – Naravno, vrlo veliki značaj ima i to da li je u tom kraju zemlja tražena, jer i za zemljište, kao i za sve ostalo što se prodaje, važe odnosi ponude i potražnje.
Staro pravilo, kako kažu upućeni, da gotovo svako selo ima nekog seoskog gazdu, koji ne propušta priliku da ukrupni svoj posjed, važi i dalje. Ako je takvih gazda u selu više, samim tim i cijena zemljišta u tom ataru je znatno viša.
– I pored svega, upozoravam vlasnike zemlje da se suzdrže i da zemljište ne prodaju – kaže Ševarlić. – Srbija, od 2017. godine, prema Sporazumu o pridruživanju EU, dozvoljava kupcima iz zemalja koje su članice ove organizacije da kupuju zemljište kod nas. Samim tim, vjerujem da će potražnja za zemljištem, od te godine, biti znato veća, a samim tim, i cijene će biti mnogo više. Vjerujem da će posebno biti traženi veliki kompleksi kvalitetnog zemljišta, koji se, kod nas, sada mogu kupiti po cijeni koja je slična cijeni ukrupnjavanja i kultivisanja i ujednačavanja niza malih posjeda.
Ševarlić, takođe, napominje, kako je ranijih godina, zemljište koje se iz obradivog prevodi u građevinsko, imalo znatno višu cijenu, nego uobičajene oranice.
– Sada je i taj trend donekle stao – kaže Ševarlić. – Srbija, naime, prema nekim podacima, ima oko 400.000 stanova više, nego što ima porodica. Samim tim, teško je očekivati da neko nastavlja sa intenzivnom stanogradnjom.
Najsigurnije ulaganje
Pokazalo se da je ulaganje u obradivo zemljište jedino ulaganje koje sigurno donosi zaradu. Cijena zemljišta, naime, u posljednjih desetak godina, kako kažu upućeni, stalno lagano napreduje. Najveći „skok“, kako ukazuju u udruženjima poljoprivrednika, desio se prošle godine, kada je, u okolini Subotice, na primjer, cijena hektara obradovog zemljišta porasla sa osam na 12.000 evra. Slična kretanja zabilježena su i u Sremu, u okolini Rume i Inđije, a bilo je krajeva i gdje je cijena bukvalno duplirana. Ratari su bili skloni tome da ovaj skok cijene tumače velikim interesovanjem „velikih igrača“, kako domaćih, tako i iz inostranstva, za zemljište u Vojvodini.
Pola hektara po stanovniku
Srbija, kako su izračunali statističari, ima ukupno 5.734.000 hektara zemišta, odnosno, oko 0,56 hektara po stanovniku. Obradivo je oko 4.867.000 hektara, odnosno, 0,46 ha po stanovniku. Oko 70 odsto ukupne teritorije Srbije je poljoprivredno zemljište, dok je 30 odsto pod šumama. Novosti