ZAGREB, Dvanaesti uzastopni mjesečni pad prometa u trgovini na malo u susjednoju Hrvatskoj ne pruža puno razloga za optimizam u vezi sa privrednim oporavkom, kažu tamošnji analitičari.
Krediti stanovništvu u Hrvatskoj, bez stambenih kredita, tokom prva tri tromjesečja bilježe konstantno mjesečno smanjenje, a posljednjih je mjeseci vidljiv pad i na godišnjem nivou, stoji u istraživanju SG – Splitske banke objavljenom u ponedjeljak. Smanjenje potražnje domaćinstava za kreditima, prisutno i u evropskim zemljama, doprinijelo je snažnom ovogodišnjem smanjenju lične potrošnje. Uz smanjeno kreditiranje, snižavanje nivoa zaposlenosti takođe rezultuje smanjenjem dohotka domaćinstava te posljedično manjom potrošnjom.
Ključan rast potražnje
“Dok se povećanje stope PDV-a barem za sada nije znatnije odrazilo na rast cijena zbog opadajuće domaće potražnje i rasta konkurentskih pritiska, znatan uticaj na ponašanje potrošača došao je od uvođenja ‘kriznog poreza’ koji je imao snažan psihološki efekt”, kaže se u istraživanju koje potpisuje glavni ekonomist Zdeslav Šantić. Zbog toga je u septembru, prema podacima DZS-a, dvanaesti uzastopni mjesec zabilježen pad prodaje na malo. “Navedena kretanja u maloprodaji ne pružaju puno razloga za optimizam u vezi sa privrednim oporavkom pogotovo ako se zna da bez stabilizacije lične potrošnje nema ni oporavka BDP-a. Ipak, nešto povoljnija kretanja u ovom sektoru moguće je očekivati u drugoj polovini 2010., a upravo bi rast potražnje za kreditima stanovništva trebao biti jedan od prvih naznaka povoljnijih kretanja u trgovini na malo”, zaključuje se u analizi SG – Splitske banke.
Česte promjene
Ništa optimističniji tonovi ne mogu se iščitati ni iz tjedne makroekonomske analize PBZ-a. Analitičari te banke za 2010. predviđaju stagnaciju hrvatske ekonomije. U PBZ-u su se osvrnuli i na često mijenjanje mišljenja ekonomskih analitičara o oporavku Hrvatske i EU. “Česta promjena prognoza ocrtava ne samo nesvakidašnju situaciju u kojoj su se našle ekonomije već i dimenziju globalne krize”, ističe se u analizi. Tu tezu potkrepljuju procjenama rasta, odnosno pada europske i hrvatske ekonomije unatrag dvije godine. U jesen 2007. predviđao se rast evropske ekonomije od 2,4 posto, u jesen 2008. procjena je pala na 0,2 posto, a sada iznosi recesijskih –4,1 posto. “Procjene za Hrvatsku u istom su se periodu ‘prošetale’ od rasta od 5,5 posto do pada od 5,8 posto.” S obzirom na razinu neizvjesnosti koja okružuje navedene prognoze za sljedeću godinu, vjerovatno je da će se i iduće godine nastaviti trend čestih promjena očekivanja, ocjenjuju analitičari PBZ-a. Unatoč tome jednoglasni je stav analitičara da bi se stagnacija mogla produžiti i na srednji rok ako se ne učine nužne strukturne reforme. Sektori koji vape za reformom su javna uprava, državne i lokalne finansije, državne podrške, brodogradnja i borba protiv korupcije. Poslovni