BEOGRAD, Finansijsko tržište u Srbiji prati slaba likvidnost, posljedica nervoze investitora u pogledu političke neizvesnosti u zemlji, što je praćeno i visokim rizikom na globalnim tržištima, prije svega dešavanja u evro-zoni, rekao je profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić.
Grubišić je naveo da signali sa međubankarskog deviznog tržišta u Srbiji nisu ohrabrujući, da domaće berza takođe ne pokazuje znake oporavka, a pokazatelj da je rizik zemlje uvećan jeste stopa prinosa koja se ostvaruje na dinarske državne hartije od vrijednosti i viša je od 12 procenata.
“Ukoliko posmatramo prinose na državne hartije od vrijednosti kojima se država zadužuje na finansijskom tržištu, to je takođe jako bitan signal koliki je rizik zemlje. Ti prinosi se na zapise do 24 mjeseca ročnosti kreću se između 12,5 do 14 odsto”, rekao je Grubišić.
Grubišić je dalje naveo da, bez obzira što je došlo do smirivanja inflacije, Narodna banka Srbije (NBS) se nije usudila da smanji referentnu kamatnu stopu od 9,5 odsto.
Bilo je prostora da kamatna stopa bude spuštena, ocijenio je Grubišić, ali se centralna banka se nije opredjelila za to, očigledno zbog neizvjesnosti budućih događaja, brzine formiranja nove vlade, odnosa sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i svim pratećim efektima.
Grubišić je naveo kako je ohrabrujuće što je država počela da emituje državne hartije sa većim rokom dospjeća, od preko 36 mjeseci.
“Do sada su nam investitori slali signal da su spremni da ulažu u dinar, ali na kratak rok Ovo su pokušaji da malo probijemo tu granicu da se zadužimo na duži rok u dinarima”, istakao je Grubišić.
Grubišić je naveo kako je diskontna stopa prinosa na dugoročnije zapise bila od 14 do 15 odsto, što je dokaz da “moramo malo da platimo cijenu te ročnosti, odnosno povjerenja koje investitori pokazuju kada ulažu na duži rok u dinar”.
Grubišić je naglasio da je i stopa prinosa na emitovane hartije od vrijednosti u evrima u odnosu na ranije, porasla pa se sada kreće između šest i sedam procenata.
Profesor je dalje naveo da je “kada posmatramo međubankarsko devizno tržište, došlo do slabaljenja domaće valute od oko 6,4 odsto u prvom kvartalu”.
“Na ovo se nadovezuje još i april, te tako dolazimo do toga da je dinar slabiji za 10 odsto, nego što je bio na početku godine”, kazao je Grubišić.
Prema Grubišiću, ni sa tržištem kapitala, “situacija nije sjajna.” jer su berzanski indeksi pali, očigledno rezultat lančanog prenosa talasa krize i neizvjesnosti iz evro-zone.
Grubišić je ocijenio kako će dalja dešavanja na finansijskom tržištu zavisiti od brzine formiranja nove vlade i brzine kojom se šalje poruka “da vodimo dugoročnu i održivu ekonomsku politiku”.
“Ulazak u aranžman iz predostrožnosti sa MMF će svakako biti prvi zadatak koji nova vlada mora da sprovede, kao i hvatanje u koštac sa fundimentalnim ekonomskim neravnotežama kao što su budžetski deficit, spoljnotrgovinski deficit i deficit tekućeg računa, kao i visok nivo javnog i spoljnog duga”, zaključio je Grubišić. Blic
