BERLIN, Radikalno restrukturisanje grčkog duga skupo bi koštalo Evropsku centralnu banku (ECB) i vlade članica zone evra.
One će zato učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi izbjegle takav razvoj događaja, čak i ako bi to značilo ukazivanje pomoći Atini tokom dugog niza godine, kažu stručnjaci.
Prinos na grčke obveznice je ovog mjeseca znatno povećan, podstaknut špekulacijama da će Atina možda morati da restrukturiše 327 milijardi evra suverenog duga uz pomoć jedne ili nekoliko opcija.
Opcije su produženje roka otplate, sniženje kamatnih stopa ili tzv. “šišanje” (haircut) kada bi mnogi kreditori morali da odustanu od određenih potraživanja od Grčke.
Prve dvije opcije bi imale blaži uticaj na vlasnika grčkog duga i stoga bi bile prihvatljivije za privatne i zvanične kreditore. Pojedini ekonomisti, međutim, smatraju da će “šišanje”, možda za 50 odsto ili više, možda biti neizbježno da bi došlo do izmjene prognoze za Grčku.
Stručnjaci procjenjuju da bi u tom slučaju članice evrozone pretrpjele velike gubitke. “Taj scenario za njih predstavlja noćnu moru”, ukazao je Mitu Gulati, profesor prava na američkom Univerzitetu Djuk.
Za evrozonu alternativa “šišanju” – ubjeđivanje svojih poreskih obveznika da izdvoje dodatni novac za Atinu u 2012, 2013. i sljedećih godina kako bi ta zemlja izbjegla bankrot – takođe je duboko neprivlačna, mada bi se mogla smatrati manjim od dva zla, smatraju stručnjaci.
Članice evrozone su do sada odobrile Grčkoj vanredne zajmove u vrijednosti od 38,4 milijarde evra, a ta cifra će narasti na 80 milijardi evra do 2013, kada ističe paket za spasavanje koji su 2010 pokrenule sa Međunarodnim monetarnih fondom (MMF). Do tada će zvanični kreditori biti vlasnici približno polovine ukupnog grčkog duga. Tanjug