ATINA, Grčka je u sve težem finansijskom položaju, pa sada zvaničnici u Atini užurbano rade na detaljima sprovođenja spasonosnog plana koji su ranije dogovorile članice zone evra i Međunarodni monetarni fond (MMF), ističe agencija AP.
Američka agencija prenosi izjavu grčkog ministra finansija Jorgosa Papakonstantinua koji je krajem ove sedmice izjavio da su ključni aspekti navedenog plana već precizirani.
Izvori iz Evropske unije (EU) su u subotu potvrdili, kako prenose zapadnoevropska glasila iz Brisela, da je donijeta odluka o tome kako će se određivati kamatne stope za zajmove Grčkoj.
Jedan od izvora u EU je rekao da bi te kamate mogle biti slične interesnim stopama za zajmove MMF koje su obično niže od tržišnih.Zajam koje bi najmoćnije zemlje EU dale Grčkoj bi vjerovatno mogao biti trogodišnji ili kratkoročni, prije nego desetogodišnji, a konačnu odluku će donijeti ministri finansija zone evra koji se 16. aprila sastaju u Madridu.
Analitičari ukazuju da će način ukazivanja pomoći za spasavanje Grčke predstavljati i priznanje EU da njeni propisi za zaštitu 11 godina stare valute evra nisu dovoljno jaki da bi izašli na kraj sa grčkom finansijskom krizom.
Posljedice mogućeg bankrota Grčke mogle bi, međutim, biti još pogubnije. Ako se to zaista dogodi, Atina bi bila godinama onemogućena da pozajmljuje, a evropske banke koje posjeduju grčke obveznice pretrpjele bi nove gubitke, ističu finansijski eksperti.
Razlika u kamatnim stopama između grčkih 10-ogodišnjih vladinih obveznica i istih njemačkih vrijednosnih hartija koje se smatraju mjerilom stabilnosti, snižena je u petak ispod četiri procentna poena, nakon skoka na 4,8 procentnih poena u četvrtak, što je bio najviši nivo od Grčkog priključenja zoni evra. Što je ta razlika viša, manje je poverenje tržišta u mogućnost Grčke da vrati dug, podsjetila je agencija AP.
Grčka je godinama trošila iznad svojih mogućnosti, što je dovelo do ogromnog budžetskog deficita od 12,9 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2009..
Atina je obećala da će ove godine smanjiti taj deficit na 8,7 procenata, zbog čega je donijela strog plan, vrijedan 4,8 milijardi evra (6,5 milijardi dolara), koji uključuje smanjenje plata u javnom sektoru, zamrzavanje penzija i povećanje poreza. Tanjug
